Kandidati za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, sezona 2016

U ovom blog postu se nalazi velika količina podataka iz javnih ali nažalost dijelom nepouzdanih izvora, pa lijepo molim da prije nego što donesete neki zaključak da temeljito pročitate, dobro razmislite i po potrebi provjerite informaciju. Važno je prilikom donošenja zaključaka imati na umu protok vremena od događaja do danas.

Prošle godine pred parlamentarne izbore napravio sam vrlo sličnu analizu pa sam je odlučio ponoviti (osobito zato jer je tijekom te analize štošta ispalo na vidjelo). U želji da izbornu kampanju učinim transparentnijom, da svi skupa upoznamo naše kandidate te da budemo malo educiraniji oko toga koga biramo u Hrvatski sabor, došao sam do zaključka da bi bilo dobro pogledati povezanost kandidata i raznih poslovnih subjekata. Rezultati su dostupni svima (ako želite, podatke možete preuzeti, možete napraviti svoju dodatnu analizu i objaviti podatke na svojem mediju/portalu/blogu ali lijepo molim da navedete izvor podataka).

Glavna ilustracija ovog blog posta je excel dokument s popisom kandidata za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru za izbornu kampanju 2016, a koji su na povezani s nekom pravnom osobom. Pravne osobe mogu biti obrti, tvrtke, dionička društva kao i razne institucije. Pregled je cjelovit koliko može biti i odnosi se na sve pravne osobe otkako postoji evidencija (dakle za posljednjih dvadesetak godina).
Od svih kandidata, njih 909 se u nekome trenutku pojavilo u nekome svojstvu u nekoj od pravnih osoba; mogu biti vlasnici, direktori, članovi nadzornih odbora, prokuristi, stečajni upravitelji ili drugo.

Za svaku osobu naveden je početak i kraj mandata u nekom svojstvu, neki od datuma nedostaju i to je zato jer ili ta konkretna funkcija nije vremenski ograničena (primjerice vlasnik tvrtke) ili podatka nema zato što mandat nije prestao. Kod promatranja početka i trajanja mandata treba imati na umu da pojedini trgovački sudovi ne upisuju datum početka i trajanja određenog svojstva te su ti datumi preuzeti iz oglasnika Narodnih novina (ti datumi su najnepouzdanija točka analize i na njih treba osobito paziti).

Za svaku pravnu osobu naveden je njezin OIB, naziv pravne osobe i županija sjedišta pravne osobe. Ako je pravna osoba brisana iz evidencije onda je napisan i datum brisanja (uočite da je datum brisanja preuzet iz službenih registara sudova ili ministarstava, dok su počeci i krajevi mandata iz NN pa se datumi mogu razlikovati). Za svaki subjekt je navedeno i to da li je trenutno aktivan ili nije, ako postoji naveden je i temeljni kapital društva. Za trgovačka društva naveden je i prihod i dobit ili gubitak iz prethodne poslovne godine (2015), ako podatka nema to vjerojatno znači da ti podaci nisu predani. Nadalje, navedeno je i da li je račun društva u blokadi ili ne na dan objave ovog teksta (važno; teoretski je moguće da neka pravna osoba bude u blokadi po jednom računu ali ne i po drugom; u tom slučaju je ta pravna osoba navedena dvaput, ista se situacija pojavljuje ako je kandidat zaveden u više svojstava u jednoj pravnoj osobi, npr. kao vlasnik i direktor), a također su tu i parametri procjene boniteta poslovnog subjekta. Bonitet se računa za poslovnu godinu (koja je navedena), naznačen je trend kretanja rejtinga (uzlazni, silazni ili nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu), te subjektivna procjena rizika nelikvidnosti subjekta. Vrijednost 1 je sigurnost nelikvidnosti (i opasnosti za stečaj), dok je vijednost 0 minimalni rizik nelikvidnosti. Napominjem da je ovo brojka nastala temeljem matematičke formule i po svojoj strukturi izračuna je slična izračunu bankovnog boniteta te je stavljena u odnos s šansama preživljavanja sličnih tvrtki unutar istog statističkog područja. Tu ocjenu treba uzeti kao orijentacijsku.

Struktura kandidata po izbornim jedinicama i njihova zastupljenost po pravnim osobama

Struktura kandidata po izbornim jedinicama i njihova zastupljenost po pravnim osobama (svi brojevi se odnose samo na one kandidate koji su primjećeni u pravnim osobama)

Od izvora, korišten je oglasnik Narodnih novina, registri trgovačkog suda i registar ministarstva obrta, ministarstva financija, registar javne objave financijskih rezultata FINAe (za izračun rejtinga) kao i komercijalno dostupni podaci o blokadama (napominjemo da ne znam koliko je dugo subjekt u blokadi te da li je blokada 10 lipa ili 10 milijuna kuna). Nažalost, rado bih vam napisao kako su javne evidencije točne, ažurne i općenito vjerodostojne no to nažalost nije uvijek slučaj te SVE podatke treba uzeti s dozom opreza. Također, sve te evidencije su dizajnirane da budu maksimalno nečitljive i nedostupne što bilo kakvu smislenu analizu otežavaju do maksimuma; ogroman je trud uložen da bi se postigao ovakav rezultat iz tih krajnje neprijateljski nastrojenih institucija prema transparentnosti, otvorenosti, a da ne kažemo da su i dalje u direktnoj suprotnosti s EU direktivom o ponovnoj upotrebi podataka (tzv. PSI direktiva – tu otprilike ide moje dugogodišnje zalaganje da FINAu treba jednostavno ištekati iz zida jer su oni beyond repair te da je ona samostalno najveća prepreka transparentnosti i elektroničkom poslovanju u ovoj državi).

Spajanje osoba i pravnih subjekata je napravljeno tako što je DIP objavio OIBove kandidata na odluci o kandidaturi. OIB-ovi osoba nisu navedeni u ovom excel dokumentu jer se smatraju osobnim podacima (iako su u svojoj biti javni budući da su javno objavljeni u službenim registrima i na službenim stranicama DIP-a).

Za razliku od prošlog puta, ovaj puta su objavljene i liste, spol i dob kandidata kako bi mogli raditi dodatne usporedbe, također analizom su ovoga puta obuhvaćeni svi kandidati za zastupnike (dakle i dijaspora i manjine).

Tekst će biti dopunjavan i korigiran za korekcije eventualnih pogrešaka ili nejasnoća koje se pojave u komentarima.

Ako ste uspjeli pročitati te se slažete s gore navedenim disclaimerom i objašnjenjenjem evo nekoliko zanimljivih podataka o kandidatima za sabor:

  • 909 kandidata za sabor jesu ili su bili povezani s nekim pravnim osobama (u raznim svojstvima),
  • tih 909 kandidata za sabor se pojavljuju u ukupno 1.396 pravnih osoba
  • od tih 1.396 pravnih osoba njih 320 je brisano iz evidencija (likvidacijom, stečajem ili na drugi način)
  • 123 pravne osobe su u blokadi

Koliko vidim, i u ovom popisu postoje kandidati za zastupnike a koji su postojeći državni dužnosnici a da se nalaze u pravnim osobama makar to ne bi smjeli biti.

I na kraju, evo i excela: Kandidati za Sabor 2016 zastupljeni u pravnim osobama

Misao dana:
And suddenly I was an accountant who was popping out of bed in the morning, excited to get to work. That doesn’t happen to accountants. Ever. I’ve checked with other accountants.

Kandidati za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, sezona 2015.

Ovo je malo kompliciranija priča pa lijepo molim da temeljito pročitate, dobro razmislite i po potrebi provjerite informaciju prije nego što donesete bilo kakav zaključak.

U želji da izbornu kampanju učinimo transparentnijom, da svi skupa upoznamo naše kandidate te da budemo malo educiraniji oko toga koga biramo u Hrvatski sabor, došao sam do zaključka da bi bilo dobro pogledati povezanost kandidata i raznih poslovnih subjekata, nakom par dana gnjavaže evo i rezultata.

Glavna ilustracija ovog blog posta je excel dokument s popisom kandidata za zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru za trenutno tekuću izbornu kampanju a koji su na ovaj ili onaj način povezani s nekom pravnom osobom. Pravne osobe mogu biti obrti, tvrtke, dionička društva kao i razne institucije. Pregled je cjelovit koliko može biti i odnosi se na sve pravne osobe otkako postoji evidencija (dakle za gotovo posljednjih dvadeset godina). Važno je prilikom donošenja zaključaka imati na umu protok vremena od događaja do danas.

Od svih kandidata, njih 729 se u nekome trenutku pojavilo u nekome svojstvu u nekoj od pravnih osoba; mogu biti vlasnici, direktori, članovi nadzornih odbora, prokuristi ili čak i stečajni upravitelji (imamo ih troje na popisu kandidata).

Za svaku osobu naveden je početak i kraj mandata u nekom svojstvu, neki od datuma nedostaju i to je zato jer ili ta konkretna funkcija nije vremenski ograničena (primjerice vlasnik tvrtke) ili podatka nema zato što mandat nije prestao. Kod promatranja početka i trajanja mandata treba imati na umu da pojedini trgovački sudovi ne upisuju datum početka i trajanja određenog svojstva te su ti datumi preuzeti iz oglasnika Narodnih novina.

Raspodjela kandidata po broju pravnih osoba u županijama

Raspodjela kandidata po broju pravnih osoba u županijama

Za svaku pravnu osobu naveden je njezin OIB, naziv pravne osobe i županija u kojoj se nalazi. Ako je pravna osoba brisana iz evidencije onda je napisan i datum brisanja (uočite da je datum brisanja preuzet iz službenih registara sudova ili ministarstava, dok su počeci i krajevi mandata iz NN pa se datumi mogu razlikovati). Za svaki subjekt je navedeno i to da li je trenutno aktivan ili nije, ako postoji naveden je i temeljni kapital društva. Nadalje, navedeno je i da li je račun društva u blokadi ili ne (važno, teoretski je moguće da neka pravna osoba bude u blokadi po jednom računu ali ne i po drugom; u tom slučaju je ta pravna osoba navedena dvaput), a također su ti u tri parametra procjene boniteta poslovnog subjekta. Bonitet se računa za poslovnu godinu (koja je navedena), naznačen je trend kretanja rejtinga (uzlazni, silazni ili nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu), te subjektivna procjena rizika nelikvidnosti subjekta. Vrijednost 1 je sigurnost nelikvidnosti (i neposredne opasnosti za stečaj), dok je vijednost 0 minimalni rizik nelikvidnosti. Napominjem da je ovo brojka nastala temeljem matematičke formule i po svojoj strukturi izračuna je slična izračunu bankovnog boniteta te je stavljena u odnos s šansama preživljavanja sličnih tvrtki unutar istog statističkog područja. Taj broj treba uzeti kao orijentacijski.

Od izvora, korišten je oglasnik Narodnih novina, registri trgovačkog suda i registar ministarstva obrta, registar javne objave financijskih rezultata FINAe (za izračun rejtinga) kao i komercijalno dostupni podaci o blokadama (napominjemo da ne znamo koliko je dugo subjekt u blokadi te da li je blokada 10 lipa ili 10 milijuna kuna). Nažalost, rado bih vam napisao kako su javne evidencije točne, ažurne i općenito vjerodostojne no to nažalost nije uvijek slučaj te SVE podatke treba uzeti s dozom opreza. Također, sve te evidencije su dizajnirane da budu maksimalno nečitljive i nedostupne što bilo kakvu smislenu analizu otežavaju do maksimuma; vjerujte da je ogroman trud uložen da bi se postigao ovakav rezultat iz tih krajnje neprijateljski nastrojenih institucija prema transparentnosti, otvorenosti, a da ne kažemo da su dobrim dijelom u direktnoj suprotnosti s EU direktivom o ponovnoj upotrebi podataka (tzv. PSI direktiva – tu otprilike ide moje dugogodišnje zalaganje da FINAu treba jednostavno ištekati iz zida jer su oni beyond repair te da je ona samostalno najveća prepreka transparentnosti i elektroničkom poslovanju u ovoj državi).

Spajanje osoba i pravnih subjekata je napravljeno tako što je DIP objavio OIBove kandidata na odluci o kandidaturi. OIB-ovi osoba nisu navedeni u ovom excel dokumentu jer se smatraju osobnim podacima (iako su u svojoj biti javni budući da su javno objavljeni u službenim registrima i na službenim stranicama DIP-a) – postoji samo jedno ime kojeg dijele dva kandidata (g. Ivan Vučić). Ukratko, svi podaci su javno dostupni na stranicama za to ovlaštenih institucija (uz izuzetak podatka o blokadi i kreditnog rejtinga kojeg morate platiti).

I posljednje, kandidati su u excelu navedeni po abecednom redu i bez istaknute stranke ili liste na kojoj nastupaju, morate potražiti gdje se nalaze da bi to saznali – ja nisam diskriminirao nikoga pa nemojte niti vi. Ako imate pitanja, slobodno ostavite u komentarima pa objasnim što sam eventualno propustio – tekst će biti dopunjavan i korigiran za korekcije eventualnih pogrešaka ili nejasnoća koje se pojave u pitanjima.

Ako ste uspjeli pročitati te se slažete s gore navedenim disclaimerom i objašnjenjenjem evo nekoliko zanimljivih podataka o kandidatima za sabor:

  • 729 kandidata za sabor jesu ili su bili povezani s nekim pravnim osobama (u raznim svojstvima),
  • tih 729 kandidata za sabor se pojavljuju u ukupno 1.158 pravnih osoba
  • od tih 1.158 pravnih osoba njih 236 je brisano iz evidencija (likvidacijom ili stečajem)
  • 64 pravne osobe su u blokadi (po podacima iz rujna ove godine)
  • 29 pravnih osoba je u stečaju ili su bili u stečaju
  • više od 80 pravnih osoba je iznjedrilo više od jednog kandidata za sabor

I na kraju, evo i excela: Kandidati za zastupnice u zastupnike za Hrvatski sabor

Misao dana:
My sources are unreliable but their information is fascinating.

Slovenija, zemlja mog sna

Gledam sada diskusiju o Sloveniji u hrvatskom Saboru, da imam kosu čupao bih je, a da nisam hrvat vjerojatno bi umirao od smijeha (mogu si misliti kako ta diskusija izgleda jednom prosječnom slovencu).

Mislim da nije sporno da Slovenija mora nekako doći do otvorenog mora, no oni to pravo imaju i danas i uspješno ga konzumiraju, jer da to nije tako kako bi onda brodovi ulazili u Koparsku luku (a i druge luke u Sloveniji). Također, mislim da i pravnom laiku je jasno kako famozni članak 3b uključuje i načelo pravičnosti a ne samo pravde, te kako riječ “junction” u engleskoj varijanti definitivno znači spoj između međunarodnih voda i slovenskih teritorijalnih voda. Također, koliko je meni razumljivo, odluka arbitražnog suda (a tu ima još zanimljivih detalja oko odabira sudaca) je u stvari obvezujuća i nemamo mi tu ništa posebno za buniti se nakon što je ta odluka jednom donesena – možemo samo eventualno konstatirati datum kada se to dogodilo.

Zaglavljeni između stijene i tvrdog mjesta :)

Krajnji efekt je u tome da se danas, pristankom na arbitražu po svoj prilici odričemo komada teritorija (a po nekoj procjeni to je cca. 100m2 pomorskog dobra).

Zanimljivo je jedinstvo koje se pojavilo u društvu na tu temu i zanimljivo je gledati kako su i Crkva ali i intelektualci pozvali na neprihvaćanje sporazuma (jednako je zanimljivo da je Milanović danas citirao intelektualce ali preskočio Crkvu – no taj detalj će se vjerojatno pogubiti u važnosti ovoga događaja).

Zanimljivo je gledati i HDZovci kako sami sebi (poput lemminga) uskaču u usta i odjednom im je ono što je bilo totalno neprihvatljivo u doba sporazuma Drnovšek – Račan – danas je iz nekog razloga sasvim OK. Biti će zanimljiv i stav HSLSa (ili onoga što je od njega ostalo) jer je upravo taj događaj napravio veliki razdor u ondašnjoj šestorkia, a i stav HSSa mi je također zanimljiv za čuti (Friščić još nije doteturao do govornice).

Upozorio bih i da je sporazum između Račana i Drnovšeka uključivao i rješenje Ljubljanske banke i elektrane Krško; danas to nije dio ovog sporazuma i u stvari po svim kriterijima, kako vrijeme odmiče tako su sporazumi koji su na stolu sve lošiji i u biti nepovoljniji za Hrvatsku.

SDP je najavio kako neće podržati sporazum i sada je na nama da vidimo da li će HDZ izmanevrirati da dvotrećinska većina nije nužna?

Treba imati i na pameti argument kako sve to skupa “nije bitno” jer ionako svi skupa ulazimo u EU gdje granice nisu bitne; no tu se ne bih složio jer 100km2 je ipak 100km2 teritorija pa makar on bio i pomorsko dobro, to je ujedno i jedina točka na kojoj se Hrvatska i Italija dodiruju (ako se ne varam a prelijen sam da gledam kartu) a sam taj gubitak dodira nosi sa sobom neke reperkusije. EU neće trajati vječno i jednoga dana bi se mogao netko pitati kako smo do ovoga došli.

Zanimljivo će biti i promatrati što će se desiti ako stvar ne prođe u saboru, koje su tada konsekvence? Slovenija će ponovno blokirati pristupne pregovore, a svo postignuće Jadranke Kosor pada u vodu spektakularno. Kombinirano s problemima u samoj vladi, mislim da nikada nismo bili bliže izvanrednim izborima nego danas.

http://www.youtube.com/watch?v=9vnYsrDPexM

Misao dana:
And the west border was to the great sea, and the coast thereof. This is the coast of the children of Judah round about according to their families.

Vlada potiho uvodi nove poreze?

Danas su na redosljedu sjednice Sabora promjene Zakona o doprinosima kojima:

Hrvatski bi sabor u sutrašnjem nastavku pete sjednice trebao razmotriti prijedlog novog zakona o doprinosima, kojim bi se propisalo da poslodavci prvih godinu dana ne moraju plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje za one koji se prvi puta zapošljavaju.

Vlada ističe da će novi zakon, koji bi na snagu trebao stupiti od 1. siječnja iduće godine, stvoriti uvjete za bolju naplatu doprinosa i suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada i zapošljavanja.

Čini se kako su promjene zakona loše pripremljene i iako je izgovor da se radi o usklađenju s pravnim stečevinama EU, činjenica je da zakon raste s 98 na čak 261 član (detaljniji tekst o tome je napisan u novom Lideru, sorry ali nema link na webu). Više o tome možete naći na saborskom internetu.

Svjetski novitet je, kako kažu stručnjaci i to da ćemo od sada plaćati i zdrastveno i mirovinsko osiguranje na imovinu, pa ćete tako (potencijalno, ako zakonodavci ne skrše tu glupost u startu) morati plaćati zdrastveno i mirovinsko na voćnjake ili oranice, a sasvim sigurno na imovinu koju koristite za stjecanje dohotka (što je već pokriveno drugim zakonima).

Toliko o tome kako HDZ neće oporezovati imovinu (znam da tehnički gledano ovo i dalje ostaje točno, no faktično ćete morati plaćati doprinose, vjerujem da je svakom HDZovom glasaču vrlo jasna ova semantička a osobito financijska razlika :).

Također, vlada otkriva toplu vodu i predlaže osnivanje novog registra obveza po doprinosima iako to tijelo odavno postoji i zove se Regos. Regos je zabavan i po tome što je to rijetko moderno i informatizirano tijelo no iz mnogobrojnih razloga redundancija iz sustava do dana današnjeg nije uklonjena. Primjerice, unatoč tome što Regos posjeduje apsolutno sve podatke vezane za doprinose i dohodak zaposlenih, tvrtke i dalje moraju o tome izvještavati i FINAu i Poreznu upravu (na mjesečnoj i godišnjoj razini).

Ovaj zakon još jednom pokazuje kako pisci takvih rješenja nemaju elementarno poznavanje sustava i kako on funkcionira, te kako svojom nesmotrenošću samo kreiraju dodatne otežavajuće okolnosti za poslovanje u ovoj ionako preopterećenoj državi.

Misao dana:
The nation should have a tax system that looks like someone designed it on purpose.

Raspušten sabor

Danas je raspušten ovaj saziv Sabora, kaže hinino izvješće kako je odluka o raspuštanju izglasana jednoglasno (ja da sam zastupnik, možda bih glasao protiv, čisto zato jer mi se dopalo).

Nadam se da slijedi neko lijepše vrijeme za ovu državu.

Misao dana:
Most of the important things in the world have been accomplished by people who have kept on trying when there seemed to be no hope at all.