Categories
Gadgets Internet

trip through your wires… (3:32, U2, Joshua Tree, 1987)

Marljivi VIPovci su mi instalirali Blackberrya jučer popodne i stvar radi zasada zapanjujuće dobro; vjerojatno ću tijekom slijedećih nekoliko dana stvoriti malo kritičniji stav, no zasada sve super.

Blackberry za one koji nisu znali je specifična vrsta PDA uređaja (dlanovnika kako se to kod nas kaže), a proizvodi je (za divno čudo) kanadska tvrtka RIM (Research In Motion). Prvi podatak kojeg morate znati, a koji je važan kako bi znali zašto je BBerry važan je taj što je RIM najveći proizvođač PDA uređaja na svijetu, a veći je od prvog slijedećeg konkurenta (a to su HPovi ipaq-i) za otprilike 100% (imao sam link negdje na stranicu gdje je bila ta statistika ali sam to pogubio, no malo googlanja bi to moralo potvrditi). Dakle, BBerry je najpopularniji PDA na svijetu i vi o tome pojma nemate? Zašto?

Razlika između bberrya i ostalih PDA uređaja je u infrastrukturi koji oni zahtjevaju. Da bi bberry normalno funkcionirao, on mora biti spojen na wireless network providera non-stop, a taj provider bi u hrvata mogao biti samo t-ht, vip ili tele2 (iako ovi zadnji ne nude bberry uslugu, ili barem to nije poznato u ovome trenutku). Kada je bberry spojen na (u mom slučaju) VIP, tada svi emailovi koji završavaju u mom mailboxu završavaju istovremeno i na uređaju te ih mogu otvoriti, pročitati i replyati gdje god se nalazio (a da imam signala). To znači da je pristup emailovima osnovna i kritična karakteristika bberrya i za ljude koji primaju i šalju puno emailova, te koji borave dosta izvan ureda to je vrlo korisna stvar. Sve ostale funkcije su sekundardne, što ne znači i da su loše izvedene.

Sam uređaj (a ja sam odabrao model 7290 kao trenutno najpopularniji iako ne i najmoćniji bberry) je otprilike visok i dubok kao bilo koji drugi gsm telefon (primjerice poput mog sada već bivšeg sony ericssona t610), ali je dosta širji jer se na njemu nalazi mala qwertz tastatura predviđena za tipkanje palcima, te tft ekran (veličine cca. 240×160 pixela; ne znam točno ali otprilike ovoliko). Tastatura je vrlo upotrebljiva i snalazim se po njoj bez problema te ne stišćem krive tipke osim na rubovima tastature gdje je uređaj malo zaobljen pa mojii prsti onda nesvjesno proglase drugi stupac tipki kao prvi (tipkam inače na slijepo i vrlo rijetko gledam tastaturu pa se to lagano može dogoditi). Ekran je zabavan i vrlo različit od svega ostalog što sam vidio po tome što ga je savršeno moguće gledati i dok nema pozadinskog osvjetljenja, što ga čini upotrebljivim pri jakom svjetlu (a ako imate neki drugi PDA znate kako to izgleda). BBerry ima i sve funkcije telefona, razgovori koje sam obavio u prošla dva dana su prošli totalno OK, zvučnik je OK, sugovornici su me čuli jasno i glasno; no moram priznati da je telefon sam po sebi malo nezgrapan i vjerojatno nakon godina i godina GSM telefona treba neko vrijeme da se naučim na njegovu veličinu.

Osim telefoniranja i slanja emailova (ili SMS/MMSova koje šaljete s istog mjesta) telefon ima i odličan adresar koji se u cijelosti sinhronizira s mailboxom (dakle s outlookom), isto se događa i s kalendarom i sa taskovima (ako koristite te funkcije). Ako dodate kontakt na blackberryu on će se automatski sinhronizirati sa outlookom, a isto vrijedi i za sastanke i za taskove.
Postoji i browser kojime možete surfati internetom (pazite, to je ipak gprs brzina i nakon godinu i pol ADSLa nije baš spektakularno brzo), no uspio sam bez problema pregledati neke stranice (iako one očigledno ne stanu na maleni format ekrana browser ih lijepo razreže tako da sve skupa ostane čitljivo), a očito sam uspio i updateati blog tijekom jučerašnjeg dana.

Da bi koristili bberry morate imati neke minimalne uvjete; prvi od njih je da imate unutar svoje tvrtke exchange ili domino server; drugi uvjet je instalacija bberry enterprise servera koji služi kako bi se zakvačio na vaš email server i komunicirao internetom sa vašim blackberryem (preko bberry servera za europu, onda ovaj na VIP, a VIP na sam uređaj).
Cijena i nije tako strašna, sam uređaj košta cca. 900kn uz jednogodišnji ugovor, korištenje usluge košta 191kn (s PDVom) i to je flat_fee dakle neovisno o broju poruka koje primite ili šaljete uvijek plaćate istu cifru (osim ako ste u roamingu, tada morate ili plaćati po KB ili kupiti bberry roaming uslugu koja košta dodatnih 110kn). I posljednje; bberry server ima cijenu, a ona je cca. 1400kn po korisniku (s time da je minimalni order 5 licenci).

Misao dana:
The term reboot comes from the middle age (before computers). Horses who stopped in mid-stride required a boot to the rear to start again. Thus the term to rear-boot, later abbreviated into reboot.

Categories
Gadgets Internet Ostalo

they can’t take that away from me… (3:07, Robbie Williams And Rupert Everett, Swing When You’re Winning, 2001)

Još jako davno naletio sam (čitajući američke časopise) na pojam blacberry-a, obskurni proizvod kanadske tvrtke research in motion koja je do nedavno radila pagere a onda se prebacila na blackberrye. Fora blackberrya i njegova osnovna razlika između ostalih “dlanovnika” je u tome što je to uređaj koji je pravljen za emailanje i koji je preko telefonske mreže kontinuirano spojen na vaš (ili čiji već) email server te kada stigne poruka ona se automatski, istoga časa i bez ikakvog odgađanja pojavljuje i na blackberryu.

Prije dvije godine pitao sam neke poznanike za blackberry koji tada o tome nisu imali pojma, da bih prije nekoliko dana kod jednog partnera vidio blackberry u akciji.

Danas sam se bacio u akciju pokušavajući saznati koliko to u stvari košta da bi me vip odmah izbacio iz igre jer ne spadam u grupu enterprise korisnika kojima se ta usluga nudi. (imam ja par emailova u pričuvi koje mogu povući da se malo razvodne pravila, ali nije u redu)

Coolnes faktor blackberrya je impresivan i svaki alpha geek koji drži do sebe morao bi ga imati.

Misao dana:
Blinky lights are the essence of technology. Everything else is fluff.
Categories
Blog Internet Priroda i društvo

koliko su veliki blogovi?

Koliko su veliki blogovi? Probajte to usporediti s Johannesom Gutenbergom. Njegov tiskarski stroj, otkriven 1440 godine pokrenuo je eksploziju izdavaštva i informacijsku revoluciju. Neki kažu kako je doveo i do protestantske reformacije i zapadne demokracije. Po putu, društva su ustalila prava i pravila igre za nekolicinu privilegiranih koji su imali novaca da si kupe tiskarski stroj i šume samelju u papir.Tiskarski stroj je postavio model za masovne medije. Nekolicina sretnika upravljaju izdavačkim kućama i kontroliraju informaciju. Neovisno o tome da li su to novinske kuće ili globalni proizvođački giganti – oni kontroliraju što će mase saznati. Ova elita još uvijek drži distancu u većini kompanija. Njih poznajete. Oni se u pravilu pakriraju na rezerviranim mjestima, imaju duže vožnje liftovima i izbjegavaju tvrtkine kuhinjice. Oni drže tajnu sigurnom i učvršćuju tvrtkinu poruku. Nakon toga je distribuiraju – obično na need_to_know bazi – kupcima, zaposlenima, investitorima i novinarima.

To je svijet masovnih medija i blogovi ga okreću naopačke. Pokrenite besplatni korisnički račun na Blogu ili nekom drugom blog servisu i možete odmah uočiti kako je trošak izdavaštva pao praktički na nulu. Svatko s ispravnim računalom i internet vezom može postati blog izdavač za deset minuta koliko je potrebno da bi kreirali blog račun.

Naravno, većina blogova je bolno primitivna. No to nije poanta. Oni predstavljaju moć. Probajte na to gledati s ove strane: U dobu masovnih medija publikacija poput naše tiska novosti. Izvori se bore da ih se citira i navodi, no odluka je naša. Kao rezultat imamo pisma urednicima. Danas, umjesto da govore kroz nas, oni mogu bloggirati. A ako uspiju savladati tajne ove nove vještine bloggiranja – poput npr. kako da drugi bloggeri linkaju na njih – tada mogu doprijeti do ogromne publike.

Ovo je samo početak. Mnogi ljudi koji su započeli s blogovima su danas zauzeti dodajući nove mogućnosti kako bi bloggeri mogli pokrenuti muzičke i video kanale ili se okupljati na zajedničkim uredničkim projektima. Podjela između izdavača i publike nestaje. Ovo okreće masovne medije naopačke. Kreira medij mase.

Kako se business mijenja kada su svi potencijalni izdavači? Ogromni otvoreni prostor informacijskog svijeta se otvara. Za sada, to je digitalno zapešće. Zakoni i norme koje definiraju objektivnost, oglašavanje i odgovornost? Ne postoje, barem ne zasada. No jedna je stvar jasna: Tvrtke su kroz zadnjih nekoliko stoljeća navikle oblikovati svoju poruku. Danas one gube kontrolu nad porukom.

Želite li je pridobiti natrag? Nikada to nećete uspjeti, barem ne u cijelosti. Ali za pogled na to s čime se suočavate, dođite na jednu turu blogosfere.

Ovo je maleni dio velikog članka (teme broja) iz BusinessWeek-a od 2. svibnja. Ako imate priliku svakako preporučam da pročitate cijeli članak.