Archive

Posts Tagged ‘državni proračun’

Hiperinflacija

April 1st, 2009 Marko 1 comment

Kaže američki blog:

Drugi problem kojeg imam sa novom bilancom FEDa je to što on značajno kompromitira ulogu centralne banke. Koliko ja znam, svaka hiperinflacija u povijesti imala je dva ključna sastojka: (1) deficit budžeta koji nije moguće riješiti politički i (2) centralna banka koja je preuzela obveze koje fiskalna vlast nije mogla izvršiti.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

To je naravno Amerika, no ovaj recept za hiperinflaciju mi daje lagani Deja Vu osjećaj. Gdje smo li ovo vidjeli ranije? Hrvatska se zbog nespremnosti centralne vlasti nalazi pred rebalansom proračuna za koji se već danas zna da neće udovoljiti padu državnih prihoda. A znamo da imamo HNB s guvernerom koji ionako vrišti zbog situacije no pitanje je kako bi se ponašao ako dođe pred metaforički zid neispunjenja obveza države.

Misao dana:
Inflation is like sin; every government denounces it and every government practices it.

Smanjenje povećanje PDVa na hranu

March 30th, 2009 Marko No comments

Smanjenje PDV-a na hranu i piće s 22 na deset posto antirecesijska je mjera za pomoć hrvatskom turizmu o kojoj ozbiljno razmišljaju u Ministarstvu turizma. O efektima te mjere na ovogodišnju turističku sezonu ministar Damir Bajs najkasnije bi sutra trebao informirati premijera Sanadera i ostale članove Vlade. S obzirom na to da većina mjera zadire u državni proračun, konačna odluka o prihvaćanju Bajsova akcijskog plana bit će na ministru financija Ivanu Šukeru.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na Mediteranu koja ima tako visoku stopu PDV-a u ugostiteljstvu. U Grčkoj ona iznosi osam posto, u Italiji deset, a u Španjolskoj sedam posto. Dio stručnjaka, koje je angažiralo Ministarstvo radi izrade akcijskog plana za spas hrvatskog turizma 2009. godine, izlaz iz krize vidi upravo u niveliranju stope PDV-a na hranu i piće s onom koja je na snazi u konkurentnim zemljama. Drugi, pak, smatraju da je ta mjera dvosjekli mač.

- Trebalo bi napraviti preciznu simulaciju po destinacijama i županijama kako bi se vidjelo koliko je ta mjera stimulativna za državu – komentirao je jedan od Bajsovih suradnika na projektu, koji dijeli mišljenje Katedre za turizam zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta koja je upozorila Ministarstvo da se većina mjera i aktivnosti koje oni predlažu neće moći provesti ove godine. (monitor.hr)

Priča mi jučer kolega koji se bavi turizmom (i to u vrlo velikoj turističkoj agenciji) kako im je razina bookinga pala za 15ak postotaka i kako će biti presretni ako se uspiju zadržati na toj brojci. Vladajući nude spasonosnu formulu oko smanjenja PDVa, no ako se do nje i dođe (a podsjećam, PDV je daleko najizdašniji proračunski prihod ili je to barem bio) biti će puno prekasno za ovu sezonu jer se rezervacije rade danas a odluka još nije niti na stolu, pa dok ona prođe vladu, pa malo sabora, pa narodne novine, pa dok to dođe do hotelijera, dok oni izračunaju i korigiraju cijene… Trajati će to.

No ima jedna druga stvar, nekako si mislim da je ovo super spin, jer Hrvatskkroz ko fol pregovarački postupak mora uskladiti svoje porezne stope na hranu s EU, no kod nas određene namirnice uopće nemaju PDVa (ili, tehnički rečeno imaju poreznu stopu PDVa od nula posto) pa mi se nekako čini kako će ovo proći u paketu, da se s jedne strane spušta stopa PDVa kao spasonosna mjerza za spas posrnulog turizma, dok će se s druge strane dignuti PDV na temeljne namirnice poput kruha, mlijeka, ulja i sličnih proizvoda.

Genijalan plan.

Misao dana:
Torture numbers, and they’ll confess to anything.

Zamor materijala

March 24th, 2009 Marko 1 comment

Nisam zaboravio na blog, no jednostavno svaki dan ista priča i doslovce se čini uzaludno (iako ne i besmisleno) pisati o ovome što se događa i što nas polako okružuje.

Država na ovaj ili onaj način polako ali sigurno kroči prema bankrotu, nagon HDZa za samoodržanjem je veći od mudrosti da se učini nešto konkretno i dobro za državu (no news here), lokalni izbori se rapidno približavaju i pitanje je sekunde kada će nas zapljusnuti nasmijani političari sa plakata (iako je nejasno zašto bi bili nasmijani) – tko normalan uopće želi vlast u ovo doba? Šuker je dobio prosvjetljene pa je odlučio ipak napraviti totalno suvišni rebalans proračuna (jer ste vi to tražili), parodija s Ustavnim sudom se nastavlja nesmanjenim tempom.

Zaposlene u javnom i državnom sektoru se sili na smanjenje plaća, a ne vidim da je država išta učinila da bi sama pomela pred svojim vratima. I dok mi do same državna služba nije toliko stalo, doista je sramota da se plaća skida i učiteljima, profesorima i nastavnicima koji su tradicionalno najlošije plaćeni a od kojih se očekuje (ili bi se barem moralo očekivati) najviše – jer oni su ti koji odgajaju ljude koji će preuzeti ovu zemlju (when-then rekli bi englezi).

Slovenci su sada i meni postali pomalo iritantni, ali donekle ih razumijem.

Nekako je nastalo zatišje u informacijama o financijskoj krizi. Znate li kada nastaje zatišje?

Vjerujem da je i drugim ljudima u drugim zemljama perspektiva slična, no nekako mi se ova naša čini posebnom. Pitam se koja će kvaliteta izići iz ovog kaosa.

Kletva dana:
Dabogda živio u zanimljivim vremenima.

Domino pizza delivery index

November 19th, 2008 Marko 2 comments

Jučer navečer sam prošetao pokraj zgrade HNBa i tamo svijetle svjetla na većini kancelarija. Pitam se što HNBovci rade tamo tako kasno?

Domino pizza delivery index je stvar koja je otkrivena još tamo devedesetih u doba zaljevskog rata. Ukratko to je mjera aktivnosti američke vojske izražena u broju naručenih pizza koje su isporučene u Pentagon, CIA ili NSA. Teorija kaže kako u normalnom razdoblju postoji nekakav uobičajeni broj pizza koje se isporučuju, no u trenucima krize, trenucima kada se pripremaju akcije i kada se ostaje dugo prekovremeno onda je broj tih pizza daleko veći i može se pretpostavti da se nešto događa ili se sprema dogoditi.

Pitam se koliko svjetala je uobičajeno uključeno u večernjim satima u HNB-u?

Branitelji ponovno spašavaju državu! Dio novca od prodaje sedam posto dionica Ine Fond branitelja uložit će u državne obveznice kako bi se mogao namiriti dio dugova koji stižu na naplatu. Fond branitelja za 700.000 dionica Ine dobio je milijardu i 960 milijuna kuna. Od tog iznosa oko 400 milijuna već je potrošeno na otplatu kredita, a preostalih milijardu i 560 milijuna kuna trenutačno je uloženo u bankovne depozite.

Taj novac, umanjen za nekoliko milijuna kuna, na raspolaganju je braniteljima, odnosno, kako stvari stoje, državi. Potvrdio je to član Upravnog odbora Fonda Đuro Dečak uz napomenu kako država to nije tražila od branitelja, već da su branitelji to sami predložili na posljednjoj sjednici Upravnog odbora prije deset dana. (braniteljski portal)

Država ima za isplatiti do kraja godine nekih 200mil eura vanjskog duga, a u slijedećoj godini (ako je vjerovati nacionalu) ukupno pet milijardi kuna.

Hrvatska vlast je krizu dočekala potpuno nespremna, s neodgovarajućom gospodarskom politikom i bez ikakve strategije. Da je tome tako, neizravno je potvrdio i premijer Sanader, iz čijih se prošlotjednih istupa moglo zaključiti da Vlada nema spremnu ni jednu mjeru za obranu od posljedica globalnog financijskog sloma i suočavanja s opasnošću da Hrvatska idućih mjeseci doživi bankrot.

A to bi se vrlo lako moglo dogoditi ako Ministarstvo financija uskoro ne nađe način kako otplatiti 5 milijardi eura duga koji u sljedećoj godini dolazi na naplatu, ako poduzeća ne uspiju refinancirati 6 milijardi eura zaduženja u inozemstvu, ako Vlada hitno ne krene s mjerama poticanja proizvodnje i ne zaustavi pad gospodarskog rasta, koji će sljedeće godine, prema najoptimističnijim prognozama, iznositi samo 2 posto. (nacional)

Ono što je meni zanimljivo u cijeloj priči je zašto se pristupa ovome problemu na ovaj način? Naime dosadašnje postupanje vlade je bilo takvo da bi se dospjeli dugovi refinancirali novim zaduženjem. Jedna od genijalnih mjera je bila da se zadužuje država u domaćim bankama kako bi se smanjio vidljivi udio države u vanjskome dugu, što je u stvari kozmetička promjena – no ima konsekvence utoliko što je cijena kapitala u domaćim bankama ipak veća od cijene kapitala vani.

No sada nije uopće više riječ o bankama, nego se govori o obveznicama koje su pokupili mirovinci i braniteljski fond. Banke su nedavno odbile financirati brodogradilišta unatoč državnoj garanciji (što je u bankarskom svijetu ultimativna garancija) i postavlja se pitanje da li je država tražila kredit i dobila odbijenicu?

Ako je netko prolazio Katančićevom, da li tamo svjetli navečer u previše ureda?

Misao dana:
The budget should be balanced. Public debt should be reduced. The arrogance of officialdom should be tempered, and assistance to foreign lands should be curtailed, lest Rome become bankrupt.

Državni proračun za 2008 u Excelu

March 12th, 2008 Marko 2 comments

O prolematici državnog proračuna sam pisao u više navrata, posljednji puta prije nekoliko dana kada sam ustvrdio da bi bilo super kada bi državni proračun bio objavljen u excelu pa da ga lijepo možemo otvoriti i raditi neke analize. Ptičica iz ministarstva mi je ispunila želju pa sam dobio proračun.

Dakle, ono što sada imamo je slijedeće:

  • prijedlog državnog proračuna za 2007 godinu u originalnom obliku koji je prihvaćen, proračun se može downloadati u excel dokumentu koji se nalazi ovdje.
  • prijedlog državnog proračuna za 2008 u originalnom obliku koji je prihvaćen, proračun se može downloadati u excel dokumentu koji se nalazi ovdje.

Ono što bi sada trebalo učiniti je slijedeće:

  1. Spojiti ta dva dokumenta u jedan jer sada imamo početno stanje proračuna od 2007 i posljednje stanje nakon rebalansa i svih pretumbavanja koja vlada radi internim odlukama.
  2. Vidjeti gdje su se sve dogodile razlike, vidjeti koliko takvih stavaka ima i kolika je novčana vrijednost svih permutacija koje su se u proračunu dogodile. Moje je mišljenje da se kroz rebalans i mjesečne preraspodjele slika državnog proračuna mijenja dramatično (u onim dijelovima koji se mogu mijenjati). Time bi mogli primjerice dokazati da državna uprava u stvari pojma nema o budžetiranju i da u javnim financijama vlada nered.
  3. Probati izanalizirati neke trendove i pronaći stavke koje su primjerice u proračunu 2006 bile povećane da bi se to povećanje u 2007 jednostavno transferiralo u novi proračun za 2008 godinu. Time bi dokazali da je kontrola nad rashodnom stranom proračuna u stvari vrlo malena i da se nitko ozbiljno ne bavi pročišćavanjem proračuna i izbacivanjem doista nepotrebnih stavaka.
  4. Broj zaposlenih u javnoj upravi je tajna, no ako znamo koliko je na početku godine bilo predviđeno za plaće i koliko je na kraju godine bilo, tj. koliko je predviđeno za 2008. možemo dobiti sliku koliko je državni aparat u međuvremenu nabujao.

Vjerojatno ima još tih ideja što bi se moglo raditi analizom proračuna, pa ako je netko voljan feel free i još pritom probajte svoje saznanje, sumnje ili ideje ubaciti u komentar teksta.

Misao dana:
There is much pleasure to be gained from useless knowledge.