Ništa od sučeljavanja?

Nisam nešto raspoložen pa da skrenem pozornost na nekolicinu zanimljivih tekstova:

  • Miodrag Šajatović glavni urednik Lidera imao je sjajan uvodnik koji se bavi dužničkom krizom koja prijeti Hrvatskoj. Nije da ja tvrdim da će se nama desiti isto što i Argentini, no nije osobito teško skužiti da nam se inozemni dug dramatično penje (a cijela priča o tome kako je dug usporen je u stvari totalna glupost jer je zbog mjera HNBa nastao cijeli val dokapitalizacija banaka koji je samo za ovu godinu blizak 2 mlrd eur-a, dakle dugovanje raste samo što se dio duga u stvari nalazi na stavci unutarnjeg duga). Ne smatram da smo sada na rubu armagedona, no samo nijekanje da problem postoji je više nego zabrinjavajuće. Nadajmo se samo da će buduća vlast biti fiskalno odgovornija, jer ako se prisjetite, vlada je imala brdo kritika na račun HNB-a, a ispada da je pozitivno mišljenje MMF-a i svjetske banke u stvari proizašlo iz mjera koje je donijela HNB. Rohatinski rulez!
  • Darko Baniček na business.hr-u govori pak o HDZovom gospodarskom programu. Ono što mnogim kritičarima SDPovog programa nedostaje kao konstatacija je činjenica da HDZ već mjesecima kontrira SDPovim prijedlozima politika, te da HDZ nije ponudio nijednu originalnu inicijativu koja ne bi bila odgovor na neku od teza koje je SDP već ponudio. Priča o porezu na imovinu, porezu na kapitalnu dobit, glasanju dijaspore… O svemu tome HDZ ima isključivo obrambeni stav i naravno, samo njima svojstveni pokušaj spina, koji vjerojatno nekim grupacijama puno znači.
  • Ako niste još čuli, HDZ će za glasanje dijaspore u hercegovini otvoriti 126 biračkih mjesta što je 4x više nego u bilo kojim izborima do sada. HDZ je definitivno u panici i ako je istinita informacija o 400 billboard plakatnih mjesta po BIH razina neizvjesnosti čak i u njihovim redovima je daleko veća nego što to izgleda. Dragutin Lesar objašnjava mehanizam glasanja dijaspore i kako to utječe na nas. Čak i ako ne želite glasati na ovim izborima (jer nemate svog favorita) ali spadate u 2/3 biračkog tijela koji se protivi 11 izbornoj jedinici, iziđite na izbore i precrtajte listić, nacrtajte karikaturu, odaberite nekoliko parova, odglasajte za najmanje izglednu stranku – sasvim svejedno, samo dignite cenzus za glasove dijaspore. Usput rečeno, pogledajte video iz emisije Otvoreno u kojoj je Kolinda Grabar Kitarović branila izbledijele boje HDZa – divim se inače HDZovim kadrovima poput Polančeca ili Jandrokovića koji dođu u studio s obrazom debljine đona čizme, no Kolinda je educirana osoba i da se svede na partijskog vojnika doista nije u redu.
  • Vjesnik donosi priču kako Makedonija izvozi više IT usluga nego Hrvatska (via Monitor). To me podsjetilo na jednu drugu teoriju a koja se odnosi na Kosovo, naime tamo je nevjerojatnih 60ak postotaka populacije mlađe od 25 godina (uzmite postotak uvjetno, ali je iznimno visok) i sada se postavlja pitanje kako to isto Kosovo u uvjetima samostalnosti (ili konfederacije) na najbrži mogući način izvući iz ekonomske krize u kojoj se nalaze, i logični izbor je IT industrija. Možemo očekivati da će Kosovo (a potencijalno i Albanija nakon toga) postavi Europski Bangalore. Smjela tvrdnja, zar ne?

Misao dana:
Discontent is the first step in the progress of a man or a nation.

Državno poticana piromanija

Prije nekoliko dana na pollitici, savjesni je napisao blog zapis pod nazivom Veni, Vidi, Izgorjelo. Negdje u komentarima diskusije o požarima, sakrio se komentar Dragutina Lesara koji je napisao slijedeće:

Bez namjere da insinuiram podsjećam na odredbu zakona da se opožareno područje iz šumskog može prenamjeniti u građevinsko i to bez plaćanja naknade za prenamjenu. Besplatno, brzo i jednostavno.

Dakle ovo što sada slijedi nije baš za one osjetljiva srca, a i treba malo kreativnosti da bi razumjeli o čemu se radi. Osnovna ideja je da bi svoju djedovinu na kojoj je djed uzgajao neku poljoprivrednu kulturu ili neku šumu i šumicu u kojoj je tražio hladovinu htjeli pretvoriti u građevinsko zemljište. To želite napraviti zato jer građevinsko zemljište vrijedi 10x više od poljoprivrednog, zato jer na poljoprivrednom zemljištu morate raditi na suncu a u sjeni urbane vile ili apartmana možete lagodno piti bevandu i fureštati furešte.

Naravno, postoje odredbe zakona koje vas priječe u takvom naumu, primjerice Zakon o poljoprivrednim zemljištima, koji točno definira pod kojim se uvjetima može poljoprivredna površina pretvoriti u građevinsko.

Ono što proizlazi iz ovoga je da su u naš zakon ugrađene odredbe koje kažu da ako vam se eto, nekim slučajem sudbine, vaše zemljište zapali da potom imate mogućnost to isto zemljište (primjerice neku šikaru ili šumu) prenamijeniti u građevinsko zemljište i na njemu izgraditi neki objekt.

I doista, ako pogledate neke od zakona, primjerice u Zakonu u poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) u odredbama zakona od članka 17 do 21 navedeni su uvjeti pod kojima se poljoprivredno zemljište može pretvoriti u građevinsko (specifično su definirane odredbe koje govore o tome kako to provesti bez ikakvog plaćanja, u normalnim uvjetima konverzija se plaća kao 5% tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet konverzije).

A u Zakonu o šumama, u članku 53. piše slijedeće:

Opožarene površine šuma ne mogu se privesti drugoj kulturi 5 godina od opožarenja.

To je odredba koju je uzakon ugurao HNS a kojime se priječi situacija da se izgorena površina odmah pretvori u građevno zemljište.

Šumski požar

U jednom drugom komentaru, Lesar pak govori o analizi šumskih požara u 2005 godini i sudbini zemljišta:

Podaci dobiveni praćenjem u 2005:
Od 48 požara u blizini naselja, njih 26 bilo je na područjima koja su kasnije prenamjenjena u građevinska.

Ukratko, ako ste spremni povjerovati u ovu cijelu priču, ako imate šumsko zemljište koje inače nije namijenjeno građevini (ali bi moglo biti kada gore ne bi bilo šume koju je u normalnim uvjetima nemogućee prenamijeniti u građevinsko) onda ako se, eto, nedaj bože, desi neki šumski požarčić onda su sve prepreke skinute.

Slučna situacija se dogodila i u Grčkoj, koju Lesar spominje, a gdje je zbog velikog pritiska na dodatno građenje i uz zakonske rupe kojima se omogućilo legaliziranje takvih situacija, paljevina postala praktički legalna metoda za prenamjenu zemljišta:

Another factor that led to increased forest arson in the 1980s and 1990s is a spin-off of the demand for land to build secondary summer housing and to develop tourist accommodations. This demand far exceeded supply, as most forests in Greece are public and protection laws make change –of use very difficult. Furthermore, an exact and complete land register has only recently started to be developed. The lack of land for development drove prices extremely high, and the lack of a land register and poor law enforcement allowed those burning forested lands to illegally occupy them. On more than one occasion, many years later, when the number of people in this category became too many and it was evident that it would be practically impossible to evict them from the areas they had occupied, the Greek government legalized these occupied lands. In this way, a motive for arson was created.

Nije totalno identična situacija ali je dovoljno slična. U svakome slučaju, ako vam se dogodi da vam susjed zapali zaraslu borovu šumu, teško je da ćete se buniti što je i vaš komad izgorio iz jednostavnog razloga što i sami imate priliku skoro pa bezvrijednu šumu pretvoriti u apartmansko naselje.

Živio kapitalizam i zakoni koji to omogućuju. Još jedna od nelogičnosti koja je moguća samo u Hrvatskoj.

Misao dana:
Rođen kao piroman, umirem kao vatrogasac.

Otvoreno

Jučerašnja emisija Otvoreno koju je uređivao Mislav Bago govorila je o političkoj kampanji na internetu i konkretnije utjecaju video isječaka koji govore o ministru policije Ivici Kirinu na hrvatski politički život (ali i Milandu Bandiću i drugim političarima).

U emisiji su sudjelovali Dražen Jurman iz PCChip-a, saborski zastupnik SDPa g. Nenad Stazić, saborski zastupnik i predsjednik kluba HNSa g. Dragutin Lesar, saborski zastupnik HSPa Tonči Tadić i Domagoj Bebić s fakulteta novinarstva i politologije.

Ekipa Otvorenoga napravila je kratki popis blogova koje treba pratiti tijekom predizborne kampanja te su poimence spomenuti pollitika.com i mrak.org. Puni popis preporučenih blogova možete pročitati na stranicama HRTa.

Misao dana:
It is difficult to produce a television documentary that is both incisive and probing when every twelve minutes one is interrupted by twelve dancing rabbits singing about toilet paper.