Categories
Business Ekonomija

Nula zarez dva posto

Jeste li uočili streloviti rast Hrvatske privrede od 0,2 postotnih bodova u trećem kvartalu ove godine? Takvim rastom već za koju tisuću godina sustignemo Rumunjsku ili Bugarsku. No šalu na stranu. GDP ili po hrvatski BDP – bruto domaći proizvod je jedno zanimljivo mjerilo koje ukratko sadrži zbroj sve potrošnje građana i države, investicije, izvoza a od brojke koju ste dobili oduzmete uvoz i to je otprilike BDP. Ono što vam naši vladajući ne kažu je da oni u biti nemaju pravilnih mehanizama izvještavanja koji bi izračun BDP-a pretvorili u neku egzaktnu brojku, a osobito ne na tromjesečnom nivou.

No idemo malo izračunati što to točno znači 0,2% rasta u odnosu na isti kvartal prošle godine. Ukupni hrvatski BDP kreće se negdje oko 300 milijardi kuna i jedan kvartal (pod pretpostavkom da su svi isti – a nisu, prvi i treći su obično manji) ima novčani ekvivalent od 75 milijardi kuna. U tom kvartalu imamo ukupno 92 dana u kojem moramo stvoriti tih 75 milijardi kuna, a 0,02 postotna boda od toga je 150 milijuna kuna što je čak i za nas smrtnike jedna poprilično krhka brojka s kojom bi Kalmeta jedva sagradio kilometar-dva ceste (usput rečeno izlaz s auto ceste Nova Zdenčina je koštao 60 milijuna kuna, 2km asfalta i kućica za naplatu, doista impresivno ako znamo da je cijelo Demerje koštalo jedva malo više od 100, ili da je primjerice neki dan srpska vlada potpisala ugovor za izgradnju 18km autoceste koji će koštati istih tih 60 milijuna kuna).

Na državi poput naše, 150 milijuna kuna je razlika između toga da li ste nešto ocarinili u petak ili ponedjeljak, jeste li platili neki račun na vrijeme, jeste li otišli na bolovanje ili niste, da li vam je netko napisao fakturu prije ili nakon odlaska na more. Ili, ako baš želimo, možemo izračunati da kada bi svi dani bili jednako vrijedni, tada svakoga od tih 92 dana moramo stvoriti oko 815 milijuna kuna vrijednosti, što znači da možemo zaključiti da cijela naša država tih 150 milijuna kuna može zaraditi za otprilike sat i pol radnog vremena (ako je uspijemo natjerati da radi). Naravno, situacija nije baš tako linearna jer se tijekom radnog tjedna radi daleko više nego vikendom, a zato jer nismo u stanju izračunati koliki nam je BDP postojati će oni koji će osporavati brojku od 300 milijardi, no kako god bilo, u biti je svejedno da li govorimo o 150 milijuna kuna ili 200 (s pretpostavkom BDPa od 400 milijardi kuna) jer i jedno i drugo možemo napraviti prije gableca.

Prošle godine u trećem kvartalu smo imali jedan radni dan manje nego ove godine. Dva praznika koja padaju u kolovozu pogodila su radne dane, dok to ove godine nije bio slučaj. Još ako bi bili zločesti pa proanalizirali spajanja i duge vikende gdje su hrvati pravi majstori izvijanja vremensko temporalnog kontinuuma, neće biti teško zaključiti kako se u kolovozu 2009. godine izgubio još pokoji radni dan više; pa onda iz toga slijedi da nije turistička sezona ta koja je spasila treći kvartal ove godine, nego je pravi spasitelj ekonomije to što je Velika gospa pala ove godine na nedjelju. Istina je da su HDZ i Crkva dobro povezani i često djeluju zajedno ali ne bih ja sada išao u teorije zavjere oko izračuna BDP-a.

Ako odemo malo dalje i krenemo simulirati što bi se desilo kada bi broj radnih dana u trećem kvartalu ove godine bio istovjetan radnim danima trećeg kvartala prošle, tada bi kalkulator pokazao pad BDP-a od 0,9% (što je ipak bitno drugačije od 0,2% plusa), i u biti jedina pozitivna stvar iz cijelog ovog debakla o izračunu BDP-a može biti utjeha da smo postali učinkovitiji. Naime pad broja zaposlenih je veći od pada BPD-a iz čega slijedi da oni koji još imaju prilike raditi moraju raditi više nego što su to radili u istom periodu prošle godine.

Svako zlo za neko dobro.

p.s. ovo je moja dvadeset i treća kolumna iz Večernjeg lista, objavljena u Obzoru 3. prosinca 2010., ovdje objavljena verzija je autorska (dakle ona koju sam poslao redakciji, bez uredničke intervencije i lekture)

Web pick tjedna:
http://mfin.hr/ Ministarstvo financija je ministarstvo koje se bavi obradom i prikupljanjem poreznih davanja, a ključevi državne blagajne su također u njihovim rukama. Ministarstvo financija je također i ministarstvo s najviše uhićenih i optuženih državnih tajnika.

Categories
Politika

Pada vlada

Ovo sam mislio napisati još jučer, ali eto kako je predviđena izvanredna pressica u vladi u 14h pa da budem malo brži pokušavajući anticipirajući što će se u stvari dogoditi.

Kao što smo jučer saznali (iako je ta informacija po kuloarima bila negdje tamo još od prošloga tjedna), BDP je godina_na_godinu za prvi kvartal ove bio 6,7% manji od prvog kvartala 2008. godine. To je brojka koja je niža od svih javno izrečenih predviđanja i koliko god se mi sada čudili toj brojci kao tele sjekiri, to je to i čak niti DZS nije mogao to ignorirati. Ima tu naravno nekih velikih pitanja glede metodologije i one_off događaja poput krize sa plinom, no kako god bilo kriza je tu i nema niti najmanje dvojbe da je ta brojka veća od 5% kako god okrenuli.

Da parafraziram naše sjajne ministre i gospodarske stručnjake; to je plod stabilne makroekonomske i fiskalne politike vlade i ako malo bolje pogledate strukturu pada potrošnje koja je generator gospodarskog rasta, vidi se da se samo državni aparat grčevito bori da iznjedri kakav takav napredak budući da je državna potrošnja apsolutno jedino pojedinačno mjerilo koje je raslo u prvom kvartalu dok su svi ostali padali (za one koji nisu skužili sarkazam i ironiju molim da pročitaju ovaj odlomak ponovno).

Pitamo se naravno što dalje, tj. što se desilo u drugom kvartalu koji je završio taman jučer. Naravno, svi su jako optimistični i kažu da se tako nešto neće ponoviti no ja baš nisam tako siguran. S pozicije gospodarstva… (u ovome času sam na jutarnjem pročitao da je Sanader dao ostavku na sve funkcije).

Dakle, kriza je samo postala dublja. U drugom kvartalu bi se morali početi osjećati efekti prvog rebalansa proračuna, a morali bi vidjeti i prve efekte turističke sezone (tj. nedostatke iste). A s pozicije državnog proračuna, travanj je vrijeme godišnjih prijava poreza na dobit i moje je mišljenje da svaka imalo ozbiljna tvrtka koja se iz vremena razvoja prebacuje u krizni mod poslovanja mora paziti na svoje cash flow pozicije i logično je rješenje da se žrtvuje profit koliko je god to moguće u koristočuvanja likvidnosti. Primjerice, samo ako računamo INAu koja je u 2007 godini ostvarila skoro milijardu kuna dobiti (i koja je morala platiti 200mil kuna dobiti) u 2008 je napravila veliki gubitak i tih 200mil će nedostajati.

Nedavno je vlada potpisala sporazum sa sindikatima (a koji možete pročitati ovdje). Temeljem tog sporazuma smanjene su plaće javnom sektoru, no ako pogledate taj sporazum a osobito članak 7 stavak 3. tada će vam biti jasno da taj sporazum ide van snage ako dva kvartala za redom imate pad veći od 5%. Što mislite, da li je vlada znala za pad u prvom kvartalu i trendove pada u drugom kvartalu u času potpisivanja sporazuma? Ukratko, ako smo početkom godine bili u banani danas imamo i za cijelu voćnu salatu.

Pogledajmo malo konsekvence Sanaderovog pada. U ovome času se ne znaju razlozi no postoji jedna stara i nikada provjerena priča o tome kako je Sanader bolestan (to je uostalom uobičajena teorija zavjere) i ako je vjerovati najavama koje kažu da se čovjek povlači sa svih funkcija to bi bilo donekle logično objašnjenje.

Prijedlog je da Jadranka Kosor preuzme premijersku poziciju, a navodno Hebrang bi morao preuzeti predsjedničku kandidaturu.

Moje je mišljenje (ako je to tako) da nam ne ginu prijevremeni parlamentarni izbori i to je ok.

Misao dana:
I think my resignation was the only way to avoid bloodshed.

Categories
Priroda i društvo

Hrvatska kako je vide amerikanci

Na blogu Carl Størmera, naišao sam na sliku kako amerikanci vide norvešku; na slici se nalazi karta amerike i umjesto imena američke savezne države nalazi se ime neke druge zemlje na svijetu koja odgovara po BDPu toj američkoj državi.

Hrvatska kako je vide amerikanci

Kao što vidite, hrvatski BDP u grubo odgovara BDPu Južne Dakote, 775.000 stanovnika raspoređeno na površini od otprilike 200.000 km2 (dakle otprilike 1/6 stanovnika na površini gotovo 4x većoj od hrvatske). Za više podataka zavirite u wikipediju.

Zanimljiva usporedba?

Misao dana:
Yesterday, big announcement. Senator Clinton picked the winning [campaign] song during this clever parody of ‘The Sopranos’ finale. Clever, of course, because it compares the Clintons to a notorious crime family. … Parody? Or is that what they call in the business, ‘getting ahead of the story?’