Categories
Gadgets

Huawei Mate Xs (mali osvrt na ovaj gadget)

U ovim teškim koronavirus vremenima pravi je trenutak da vas malo zamaram novim gadgetima (nisam to već dugo radio). Naime, negdje u samom početku korona krize dobio sam na višednevno igranje smartphone Huawei Mate Xs, neke recenzije ste sigurno već čitali, ali evo nekoliko mojih dojmova a za koje mislim da nisu previše spominjani.

Huawei Mate Xs je jedan od onih uređaja koji zbunjuju samom svojom pojavom. Riječ je o mobilnom telefonu u sasvim novom “form factoru” i onako na prvu, naviknuti kakvi jesmo na uobičajene formate i oblike smartphonea teško je a ne razmišljati o ovom telefonu kao čudnom odabiru. Istovremeno, sjećam se moje prve diskusije s direktorima VIPNET-a tamo krajem devedesetih kada sam tražio da počnu prodavati BlackBerry-e pa su mi rekli da oni to nikada neće prodavati jer nitko normalan ne želi čitati mailove ili surfati (tadašnjim) internetom preko telefona (toliko o tome). Makar me Mate Xs kao geek-a kakav jesam zanimao kao zanimljivi gadget, moje razmišljanje je više išlo u smjeru “ne vidim se kao vlasnik takvog smartphonea” (čak i kada bih imao dovoljno novaca da ga kupim jer je ovo vrlo, vrlo skupi smartphone). Uočite korištenje prošlog vremena u prethodnoj rečenici jer se do kraja mojeg malog druženja s uređajem par stvari promijenilo.

Kao prvo, kada primite ovaj smartphone u ruku, on sa svojim metalnim i masivnim kučištem izgleda moćno i solidno. Neki će možda reći da je telefon krupan i težak (s 300 grama težine i 11mm debljine kada je sklopljen definitivno spada u kategoriju vrlo teških), no meni baš odgovara držati solidni komad telefona i moj već ostario (ali i dalje vrlo moćan) Huawei Mate 20pro u usporedbi izgleda kao nježna igračka. Nadalje, u usporedbi veličine ekrana, Xs je definitivno veći i to mi odgovara također. Dijelom zato jer volim veće ekrane i kada više toga stane na njih, a dijelom zato jer me biologija hvata posljednjih nekoliko godina i praktičnije je s naočalama čitati s većeg ekrana nego s manjeg (ekrani ionako evoluiraju prema sve većima, pokušajte se sjetiti prvih smartphonea od prije 10+ godina i njihovih minijaturnih ekrančića do ovoga sada). Ova veličina je baš dobra mjera veličine i solidnosti uređaja (znate kako govore za aute “ne rade više danas takve aute” kao nekad, tako i ovaj telefon u ruci super leži i ima tu neku kvalitetu mase koju moderni tanki, zaobljeni telefoni jednostavno nemaju). To također znači da ga nećete tek tako staviti u džep, ali svejedno nije ni neugodno ili nezgrapno velik.

Druga bitna karakteristika Mate Xs-a je u tome da ga možete “preklopiti”. Njegov ekran je napravljen iz najnovijih fleksibilnih OLED ekrana koji je za razliku od konkurenata izveden tako da ekran u biti obmota vanjski plašt smartphonea. Ovo tehničko rješenje koje zasada koristi samo Huawei se meni čini logičnijim iz jednostavnog razloga što Xs ima samo jedan ekran (koji radi ili polovica kada je sklopljen ili cijeli kada je rasklopljen – u tehničkoj dokumentaciji oni navode dva ekrana iako je on izveden iz jednog komada, moguće je da je riječ o dva panela ali to je u ovom slučaju više pitanje semantike nego vidljive razlike jer spoj dva ekrana nije moguće vidjeti), no puno bitnije, radijus rastvaranja ekrana je bitno veći nego kod drugih uređaja pa je i stress, a analogno tome i otpornost ekrana na traume bitno bolja.

Kada rasklopite telefon, onda se cijeli ekran magično uključi i preformatira na novu rezoluciju i odjednom, umjesto telefona s malim ekrančićem u rukama imate pravi pravcati tablet. Tu je u biti i najveće iznenađenje ovog telefona i razlog zašto sam promijenio svoje mišljenje o njemu, jer je kada se odlučite na dugotrajnije surfanje ili bilo kakav solidan rad na Huawei Mate Xs-u, veličina ovog ekrana više nego dovoljna za neki imalo ozbiljan posao. Klasične android aplikacije se iz smartphone moda same prebace u tablet način rada i stvari funkcioniraju besprijekorno, a zahvaljujući opakom hardveru koji je po puno kriterija usporediv (a često i nadmašuje) mnogobrojne desktope ili notebooke na koje ste naišli, nije nikakav problem otvoriti word ili excel i složiti ili korigirati neki tekst ili se baciti u malo tablične kalkulacije. Neću vas posebno zamarati tehničkim karakteristikama, ali mislim da nije pretjerivanje kada se kaže da ovaj telefon ima više memorije (RAMa i storagea), veću rezoluciju ekrana i procesor s više jezgri nego notebook ili desktop kojeg vjerojatno koristite. Sve druge karakteristike smartphonea (a tu osobito mislim na foto/video mogućnosti) su apsolutno u rangu top Huawei modela i ne vidim da možete na to imati primjedbu. Btw. svi Huawei uređaji dolaze kao dual sim uređaji (s time da umjesto drugog SIMa možete ubaciti i dodatnu memorijsku NM karticu – ozbirom da uređaj stiže s 512GB za pohranu podataka pitanje je zašto bi ta opcija nekome trebala, ali ako treba tu je).

Xs dolazi s 4.500mAh baterijom koja bi morala dati puni dan rada bez neke pretjerane muke. Naravno, ako nakrcate stotinu aplikacija koje sve rade u pozadini, a odlučite na rastvorenom telefonu pregledati cijelu sezonu “Better call Saul” onda možete očekivati da će bateriju biti potrebno dopuniti, no sa 65W brzim punjačem (koji je dovoljno jak da puni i moj notebook!?) nije nikakav problem u desetak minuta rapidno dopuniti bateriju i nastaviti dalje. “Autonomija” ne bi nikome smjela biti problem.

Problem koji bi mogli imati i zbog kojeg ćete dobro razmisliti hoćete li koristiti Xs je pitanje aplikacija. Naime, ovo je mobilni uređaj koji nema (standardno) Google Play Servise i to bi za mnoge mogao biti problem. Na sreću, ima puno različitih načina kako tome doskočiti. Prvi, vrlo jednostavan i nevjerojatno efikasan način je korištenje Huaweieve Phone Clone aplikacije koja omogućava direktno kopiranje s bilo kojeg Android telefona. Jednostavno instalirate aplikaciju na oba telefona (iz google ili huawei app storea) i preselite aplikacije, sadržaj i settinge na Mate Xs bez razmišljanja. Moja procedura prilikom zamjene telefona je uvijek bila instalacija od nule (iz puno razloga), no za potrebe testiranja sam iskoristio Phone Clone i bio sam doista iznenađen koliko je brzo i temeljito prebacivanje s jednog na drugi telefon (mene je doista teško iznenaditi ali PhoneClone me doista razveselio – ovaj recept radi s bilo kojim Huawei telefonom, tako da nije ograničeno na Xs). Mimo toga, na internetu imate cijeli niz shema kako instalirati Google Play Servise i onda se ovaj telefon ponaša kao i bilo koji drugi Android. Razlika je jednostavno ako koristite neku aplikaciju koja koristi DRM (Digital Rights Management) pa vam onda recimo neće raditi Netflix aplikacija, tako da zasada ništa od “Better call Saul” na Xs-u (zato poslušajte Davida Lyncha što kaže na tu temu).

Huawei Mate Xs me iznenadio, iskreno nisam očekivao da ću doći do zaključka kako je ovaj savitljivi ekran korisna evolucija u smartphone svijetu, no nakon što sam se igrao s njime moram revidirati taj stav i mogu zamisliti niz situacija u kojima bi ovaj uređaj mogao biti praktično rješenje i zamijenio tablet i/ili notebook koji nosim sa sobom. Osim toga, to što Mate Xs nema google play se pokazalo kao bitno manji problem od očekivanog i doslovno sve aplikacije koje koristim (od whatsappa ili vibera, preko facebooka i instagrama, netbankinga, pa sve do MS Office-a) su se ili prekopirali i samo nastavili raditi, ili sam ih sam pronašao unutar Huaweievog app dućana. O tome ću malo više uskoro, jer sam dobio još jedan telefon za igranje (Huawei P40 lite). U međuvremenu, ako vas dopadne Mate Xs, poigrajte se s njime jer bi se mogli ugodno iznenaditi.

Misao dana:
First we thought the PC was a calculator. Then we found out how to turn numbers into letters with ASCII – and we thought it was a typewriter. Then we discovered graphics, and we thought it was a television. With the World Wide Web, we’ve realized it’s a brochure.

p.s. u duhu transparentnosti; morate znati da surađujem s Huawei-jem koji mi je i osigurao vrijeme s ovim uređajem, nadalje – Huawei nije ni na koji način sudjelovao u pisanju ovog teksta (dakle nisu dali nikakve instrukcije, naglaske ili bilo što slično tome), niti su bili upoznati sa sadržajem prije objave

Categories
Gadgets Internet Priroda i društvo

Mala VOD usporedba (Netflix vs. HBO GO vs. Amazon Prime vs. MaxTV)

Mali i kratki post na samo jednu temu, VOD tj. video on demand platforme. Naime kako novosti konzumiram s interneta više nema stvarne potrebe za gledanjem TV-a u svojoj klasičnoj formi i u proteklih nekoliko mjeseci sam pogledao i pokušao usporediti nekoliko VOD platformi koje su dostupne kod nas. Netflix gledam već godinama (i dok nije bio dostupan u .hr), dok su ovi ostali servisi došli naknadno i dostupni su na domaćem tržištu. Posljednji od njih je Amazon Prime Video koji je došao prije nekoliko tjedana.

Ne bih sada ulazio u problematike sadržaja preduboko. No ono što je više nego očito je kako Netflix tu rastura i to ne samo u američkom katalogu nego i ovome koji je dostupan na hrvatskom Netflixu. Količina originalnog contenta je velika i često vrlo kvalitetna, a ove preostale TV serije i filmovi su također zastupljeni u izobilju. Jednostavno nema smisla uspoređivati katalog Netflixa s drugim platformama jer nisu usporedive niti u redu veličine. Ipak, ako ima jedna koja je usporediva, to je svakako HBO GO sa svojom bogatom vlastitom produkcijom plus sve ostalo što se nalazi u katalogu. Treći bi bio domaći MaxTV (druge servise nisam proučavao jer im nemam pristupa) gdje je katalog videoteke osrednji prema jadnom, no uvjerljivo najlošiji odabir je (barem u ovome času) na Amazon Prime Videu.

Pravi razlog zašto sam uopće napisao ovaj post je u stvari frustracija korisničkim sučeljem. Koristim ove servise na smart TVima i set top boxovima i sve što mogu reći je da je sve skupa jedan ogromni užas uz izuzetak Netflixa. Korisničko sučelje na svim tim platformama je jadno i loše. Ne mislim pritom samo na to da je nepregledno nego što se postavke pregleda non stop resetiraju i vraćaju na originalne postavke (dakle tipka “back” vas ne dovede tamo gdje ste bili nego na početak nekog ekrana) i slično. Uglavnom, nije nikakvo čudo da Netflix rastura konkurenciju pa čak i HBO GO koji je vizualno možda malo atraktivniji ali je funkcionalno inferioran.

Eto, toliko od mene, samo da znate da sam pomalo frustriran funkcionalnošću većine VOD platformi i da mi je uvjerljivi leader Netflix.

Misao dana:
Television? The word is half Greek, half Latin. No good can come of it.

Categories
Gadgets

Smappee – pametno brojilo

Prije cca. mjesec dana nabavio sam za ured Smappee. Smappee je pametno brojilo struje, a razlog zašto sam ga nabavio (osim očitog geek faktora) je to što želim malo više naučiti o tome kako trošim energiju u uredu.

Smart energy monitor je malo više od kontrolnog brojila koje ljudi znaju instalirati i u biti on na najbolji mogući način ilustrira razliku između analognog i digitalnog. Klasično brojilo je dizajnirano da mjeri potrošnju struje jednom mjesečno iz jednostavnog razloga što je funkcija tog brojila da vam opskrbljivač energijom naplati utrošeno. Prelaskom iz analognog u digitalno dobili smo uređaj koji u bilo kojem trenutku može izmjeriti potrošnju energije i onda taj podatak možemo poslati u neku bazu i analizirati što se događa. To možemo raditi jednom dnevno, pa promatrati dnevnu potrošnju, možemo to raditi jednom u satu ili jednom u pet minuta, no obzirom da je trošak mjerenja praktički nula, nema nijednog razloga zašto potrošnju struje ne bi mjerili više puta u minuti ili čak sekundi (negdje sam pročitao da Smappee i njima slični uređaji mjere potrošnju struje 6.000 puta u minuti).

Smappee - graf dnevne potrošnje
Graf dnevne potrošnje

Temeljna ideja pametnog mjerenja je da za svako trošilo znamo koliko je struje doista potrošilo, u analognom svijetu to se radi tako da se postave kontrolna brojila na strujnim linijama koje napajaju upravo taj uređaj. To nije uvijek zgodno niti jeftino jer možete imati okolinu u kojoj imate desetine a vjerojatno i stotine uređaja (manjih i većih) i imati desetak kontrolnih brojila nije praktično.

S druge strane, pametna brojila poput Smappeeja funkcioniraju bitno drugačije. Ako pratite filmove, onda ste vjerojatno primjetili da u svim onim filmovima s podmornicama, osoba koja upravlja sonarom zna prepoznati i razlikovati druge podmornice od životinja, a moguće je prepoznati i točno određenu podmornicu zato jer ne postoje dvije podmornice koje su 100% identične i svaka od njih u kombinaciji parametara (oblik, propeler, motori i zupčanici) proizvodi različiti zvuk. Dakle nije osobito teško razlikovati brod od podmornice i podmornicu od neke životinje, no ako imate dobro opremu onda možete znati točno o kojem se tipu broda radi, a ako odete doista duboko u detalje, tada i minijaturne razlike u npr. oštećenju propelera broda, nekom ležaju koji malo više lupa od drugih ili boja ljuske broda na koju se nakupilo nekih  algi mogu proizvesti zvuk da točno znate o kojem se pojedinačnom brodu radi.

Smappee funkcionira na identičan način, kada ga instalirate onda senzore (senzori su jednostavni CT transformatori) stavite na ulaz struje u vašu kuću ili ured, njih spojite sa samim uređajem, a uređaj pak spojite na wireless kako bi uploadao podatke u oblak. Smappee podržava monofazne, trofazne priključke, a ako imate solarne ćelije onda može uzeti u obzir i proizvodnju struje. Svaki od uređaja prilikom paljenja proizvodi jedinstveni “šum” ili profil na dotoku struje i po tome ga je moguće prepoznati. Uređaji s grijačim elementima (bojleri, kuhala) daju jedan profil šuma, mikrovalne drugi, uređaji s motorima (perilice, usisavači) treći, klima uređaji četvrti itd. Ako snimate potrošače dovoljno precizno (zato imamo ovih 6.000 mjerenja u sekundi) onda možete prepoznati svaki od tih uređaja, a ako znate krivulje koje svaki od uređaja generira onda možete i u šumi “zvukova” prepoznati pojedinačni uređaj i nema potrebe za instaliranjem više kontrolnih brojila.

Ponašanje hladnjaka u jednom tjednu
Mjerenje i praćenje rada hladnjaka u jednom tjednu

Nakon što identificirate uređaje (ili barem oni koji su najveći potrošači) možete donositi educirane zaključke što se točno događa i koje strategije možete primjeniti da bi smanjili potrošnju i optimizirali opterećenje. Smappee ima automatsko i ručno prepoznavanje uređaja, ako pokušate prepoznati uređaj kojeg je Smappee prethodno prepoznao onda će vam ponuditi da spojite “otiske” i vodite jedinstvenu evidenciju. Efekt je da možete brojati koliko je puta bilo uključeno kuhalo vode (i kada), koliko dugo je radio usisavač i slično.

Gornji primjer je hladnjak koji se (ako promatramo tjedni ritam) pali 332x, prosječno je uključen 6:28min i u jednome tjednu potroši oko 3kWh što odgovara otprilike .43EUR (trenutne verzije aplikacije ne podržavaju kune, no podržavaju višetarifni obračun struje). Za svaki uređaj se može promatrati dnevna, tjedna, mjesečna i godišnja potrošnja.

Dnevno opterećenje u rezoluciji od 5 min
Dnevno opterećenje u rezoluciji od 5 min

Konkretnije, sam Smappee (a i slični drugi uređaji) su dizajnirani da rade samo s oblakom, sve svoje podatke možete downloadati u formi excel tablice no bitna analitika se nalazi u obliku i do nje dolazite ili preko prilično rudimentarne web konzole ili putem aplikacije za mobilni telefon ili tablet (iOs i Android su podržani). Prva i treća slika pokazuju potrošnju kroz vrijeme u mom uredu. Prva pokazuje ukupnu dnevnu potrošnju, dok treća pokazuje posljednjih 24 sata s time da svaki stupac predstavlja 5 minuta potrošnje. Jasno se vidi profil potrošnje i kada je počeo radni dan, također ako promatrate popodne i noć, onda manji vrhovi predstavljaju hladnjak, dok ovi veći predstavljaju jedan od bojlera kojeg još nisam uspio ugasiti.

Smappee ima i zanimljivu funkciju “Always on”, što je otprilike potrošnja struje koja je uvijek prisutna (dakle nakon što isključite sve što isključiti možete, i dalje trošite neku količinu struje).

Always on
Always on

U mom slučaju, nakon dvadesetak dana petljanja uspio sam tu brojku spustiti na 190W i mislim da puno bolje od toga ne mogu postići. U gornjim grafovima taj “Always on” je predstavljen plavom površinom na grafikonu i ako malo bolje pogledate, Always on je prilično značajni udio potrošnje i ima smisla poraditi na optimizaciji tog troška jer govorimo o dugačkim rokovima. Primjerice, u mom slučaju moj prvobitni rezultat za Always on je bio oko 320W kojeg sam kasnije smanjio na 190W, to je razlika od 130W potrošnje svakoga sata i kada to pomnožimo s 24 sata u danu i 365 dana godišnje dobijemo nekih 1.100KWh što predstavlja nekih 700-800kn troška (jako ovisi o tarifnom modelu i koječemu drugome), no ako znamo da sam Smappee košta nekih 1400kn + PDV onda znamo da imamo šansu dobrom optimizacijom uređaj otplatiti unutar godinu-dvije (u mojoj okolini). Inače, ovih 130W sam uspio skinuti tako da totalno isključim klima uređaje koji troše dosta i dok su isključeni, većina ostale elektronike je poprilično efikasna i nisam uspio ništa osobito postići (drugi najveći skok je bio kada sam server iskonfigurirao da gasi diskove nakon perioda neaktivnosti).

Smappee dolazi i s pametnim utičnicama koje također možete kontrolirati putem aplikacije ili putem triggera. Utičnicu samo stavite između potrošača i zida i to je to. Jedan od scenarija koji možete imati je da kada odlazite iz ureda isključite pametnu utičnicu kako bi minimalizirali sve one uređaje koji uvijek troše struju (punjači, TV i slični uređaji koji čak i kada su ugašeni troše nešto struje), to možete napraviti ili putem mobilne aplikacije (što znači da možete biti i jako daleko pa ugasiti peglu koju ste zaboravili isključiti prilikom izlaska iz kuće) ili putem daljinskog upravljača kojeg također dobijete ako kupite komplet utičnica.

Alternativno, možete koristiti i “okidače” koje možete programirati na različite načine. Primjerice, odabrao sam da uredski bojler za grijanje vode za pranje gasim svakog popodneva i palim svako jutro.

Triggeri, upali i ugasi bojler
Triggeri, upali i ugasi bojler

Naravno, ono što također možemo napraviti je izračunati koji je energetski efikasniji način upravljanja bojlerom. Tj. da li je jeftinije držati bojler non-stop uključenim i samo podgrijavati vodu ili ga pustiti da se hladi 16 sati i onda uključiti ujutro.

Prave i doista inteligentne stvari dolaze s “Internet of things” i Smappee je u cijelosti IFTTT kompatibilan (IF This Than That) standardom, a to otprilike znači da možete programirati svoj Smappee na način da kada se približite uredu na neku predefiniranu udaljenost da onda upali grijanje ili da upali aparat za kavu kako bi vas pričekala svježa kava dok uđete u ured. Također, možete definirati triggere da vas upozori (pošalje email, promijeni boju kontrolne LED lampice) ako je potrošnja struje veća ili manja od neke snage (npr. nestalo je struje u restoranu i morate djelovati da bi spasili sadržaje hladnjaka) ili bilo koju drugu od kombinacija koju možete zamisliti. Internet of things je tek krenuo i samo mašta ograničava kako iskoristiti sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju.

Smappee je sjajan uređaj i u mom slučaju vjerujem da će se isplatiti vrlo brzo jer možemo vidjeti što je uključeno i kada (primjerice, dio rasvjete u uredu je LED a dio je na klasičnim neonskim lampama s prigušnicama, razlika u potrošnji za istu količinu svjetla je 1:4 i kada izračunamo koje lampe su uključene i kada, možemo brzo izračunati ROI zamjene rasvjetnih tijela i koji su prioriteti zamjene). U nekoj kućnoj potrošnji trebati će puno više vremena, no svejedno ako ne možete nešto mjeriti onda time ne možete niti upravljati.

Smappee je također uređaj koji je tek krenuo s razvojem i potencijal je strašno velik jer ima puno prostora za napredak, počevši od inteligentnijeg prepoznavanja trošila (primjerice imam u uredu inverterske klime koje zasada nije uspio prepoznati).

Konfiguracija Smappeeja, jalova energija.
Konfiguracija Smappeeja, jalova energija.

Smappee, primjerice može mjeriti potrošnju jalove energije (što je zanimljivo za sve one kojima se jalova energija naplaćuje) ili vršno opterećenje (opet, za sve one s crvenim modelom naplate struje). Moguća ekstenzija je primjerice da se mjere sva trošila, jalova energija koju proizvode i onda napraviti prijedlog kako preraspodijeliti opterećenje i uređaje po fazama kako bi se minimalizirala jalova energija i vršna potrošnja (s time da treba imati na umu da mi u Hrvatskoj naravno imamo neke svjetski unikatne modele naplate struje). Super bi bilo da se naprave i osigurači koji imaju wireless isklj/uklj (dakle analogno pametnoj utičnici samo da bude smješteno u razvodnom ormaru). Obzirom da se svi podaci smještaju u cloud, razina analitike i uvida u potrošnju velikog broja korisnika će sasvim sigurno dovesti do novih poboljšanja i zaključaka – nešto slično google analyticsu za web stranice, uvid kojeg mi imamo u naše siteove je drugačiji od uvida kojeg ima sam google.

I posljednje, Smappee nije jedini takav uređaj, našao sam još sličnih uređaja od kojih je najbliži konkurent bio Neurio, no razlog zašto sam u konačnici kupio Smappee je taj što je Smappee europski proizvod pa se nisam trebao baviti uvozima i carinama, no oba uređaja barem na razini specifikacije funkcioniraju gotovo identično.

p.s. Smappee ima i API interface pa se mogu raditi neke analitike koje kroz aplikaciju nisu pokrivene, a također, ako imate više smappeeja onda ih možete agregirati po raznim kriterijima, API je također u početnoj fazi ali elementarne funkcionalnosti su unutra

Misao dana:
Invention is the most important product of man’s creative brain. The ultimate purpose is the complete mastery of mind over the material world, the harnessing of human nature to human needs.

Ako niste, svakako se prijavite na moj newsletter, u njemu često bude linkova na zanimljivosti o kojima teško možete čitati u domaćim medijima (ne samo o gadgetima nego i o ekonomiji, businessu, politici, edukaciji).