Još malo o nafti

Prije desetak dana napisao sam tekst “O trošarinama” u kojem sam probao nabaciti nekoliko razmišljanja o tome zašto nema previše smisla intervenirati u trošarine ili način na koji se obračunava porez (što je luda ideja sama po sebi, no ajde, neki imaju ideju da se tek tako može intervenirati u sustav). U času kada sam o tome pisao, cijena nafte je bila oko 125 USD, dok je krajem prošlog tjedna dosegla impresivnih 136 USD, što je skoro pa 10% povećanja unutar desetak dana (ili dolar rasta po danu). U ovome času, za barel nafte morate platiti nekih 132.84 USD, a na ovome linku možete vidjeti cijeli niz povijesnih podataka o kretanju cijene nafte na svjetskom tržištu i to raščlanjeno po barem davadesetak različitih kriterija tako da može pokušati napraviti kakav-takav suvisli zaključak kuda to ide.

Danas je dan kada INA ponovno mijenja cijene, i unatoč tome što njihova formula (koju nisam doduše našao) uglavnom koristi cijene nafte na mediteranu sasvim će sigurno doći do neke korekcije, a moja prognoza za 11kn po litri diesela vjerojatno će od noćas biti bliža nego što je to bila u posljednja dva tjedna (ja bih onako na slijepo predvidio da će cijena večeras biti oko 9.7 kn).

Zanimljiva je i uloga naše malene zemlje u cijeloj priči. Naime, mi naravno nismo neki veliki svjetski faktor u potrošnji nafte, no i osobi ograničena shvaćanja mora biti jasno kuda ide trend promjene cijene nafte pa se stoga pitam što naša vlada radi po tom pitanju. Na konferenciji na kojoj sam bio u Kopenhagenu prije nekoliko tjedana puno se govorilo o klimatskoj promjeni, no s pozicije businessa neminovno se govorilo o energetskoj učinkovitosti kao jednoj od metoda rezanja emisije CO2. Dakle, nije više poanta da u sustav ubacujemo koliko god energije želimo i time sakrivamo neefikasnost sustava nego upravo obrnuto, jer se velike pare mogu zaraditi na energetskoj učinkovitosti. Primjerice, tvrtka Danfoss ima posebnu jedinicu koja bilazi tvornice (velike potrošaće energije) i kaže im doslovce slijedeće: dozvolite nam da u vašoj tvornici napravimo preinake koje će štediti energiju, ne morate nam ništa platiti nego dvije godine uštede platite nama a potom uštedu stavite u vlastiti džep (ili račun dobiti i gubitka).

Jedna od stvari koja me oduvijek fascinirala je nedostatak te inicijative za energetskom efikasnošću u našem društvu. Vjerujem da postoje ljudi koji se time bave i kojima je to važno, no bojim se da smo kao društvo globalno neracionalni na više razina. Primjerice, posečujući prijatelje koji stanuju u zgradama koje su spojene na toplanu primjetio sam da njihovi radijatori nemaju termo ventile, a budući da se radi o sustavu koji rai pod velikim pritiskom a voda je vjerojatno puna kamenca i koječega, obični ventili vrlo brzo budu zaglavljeni i u principu jedini način regulacije topline je otvaranje prozora. Ne osobito mudar (ili energetski efikasan način regulacije). Također, vidim primjerice da mnogi još uvijek koriste flouorescentne cijevi koje koriste klasične zavojnice umjesto elektronskih koje su posljednjih godina postale iznimno jeftine (elektronska zavojnica troši bitno manje energije, fluo cijev se pali trenutno i ne trepće, a vijek trajanja cijevi se povećava i do 3x).

Nevjerojatno je i to da naša država na bilo koji način ne stimulira kupnju automobila na alternativna goriva. Primjerice suludo je da Toyota Prius ne samo da nije jeftinija od ostalih automobila nego je i skuplja jer u cijenu automobila morate uračunati i cijenu reciklaže baterija i elektro sklopova!? Rezultat toga je da u Hrvatskoj danas imate svega stotinjak hibridnih automobila i dok ću se složiti da hibridi nisu baš rješenje za energetsku krizu, kupnjom hibridnog automobila ako ništa drugo pokazujete svojim dobrim primjerom želju ka očuvanju okoliša. Plin je donekle izuzet od cijele priče, no vjerujem da je pitanje trenutka kada će se netko sjetiti da se na plin ne obračunavaju uobičajene trošarine i nameti koji postoje za benzin ili diesel.

Eh, i posljednje, čujem da će uskoro HEP podijeliti bonove za besplatne štedne žarulje (ne znam kako vi, no ja sam odavno zamijenio žarulje štednima), no vrijedi se podsjetiti što je primjerice slovenski distributer struje napravio nakon podjele žarulja – povisio je cijene (koje se kod nas i dalje koriste kao socijalna mjera na tržištu koje je visoko konkurentno).

Misao dana:
Energy is an eternal delight, and he who desires, but acts not, breeds pestilence.

4 Replies to “Još malo o nafti”

  1. Kod nas se energetskom učinkovitošću bavi Institut Hrvoje Požar kojeg vodi Goran Granić. Ne znam ima li još koja firma/ustanova (eto prilike za razvoj novog businessa)…

    U stanovime je uz štedne žarulje, dobra ideja zamijeniti stara vrata i prozore – centar Zagreba je pun starih drvenih prozora s kojih se guli boja i koji su vrlo propusni. Ljudi valjda radije investiraju u novi auto nego da to srede. Inače mi je vrlo interesantan koncept pasivne kuće.

  2. Skoro je pa ne moguće doprijeti do krajnjeg prosječnog državljanina, poreznog obveznika sa ovakvim i sličnim informacijama. Jednostavno nema inicijative (odnosno resursi se usmjeravaju u drugom smjeru) u političkoj pa čak i intelektualnoj eliti na području hrvatske.

    Za neke je jedini način takvog informiranja preko interneta – no nažalost kod nas je broj online korisnika još uvijek skroman. Dok javna televizija sve više poprima oblike komercijalne – te se sve više orijentira zabavnom programu na uštrub edukacijskog, informacijskog – ali uredno kupi tv pretplatu.

    Mora postati jasna činjenica da se nalazimo u energetskoj krizi – i krenuti poduzimati ozbiljne mjere prilagodbe novim uvjetima, tu je prvenstveno odgovornost političkih struktura koje ne poduzimaju apsolutno ništa.

Leave a Reply

Your email address will not be published.