Categories
Ekonomija Priroda i društvo

O trošarinama

Eurodiesel je prije nekoliko dana preskočio 9 kuna i sada je čini mi se na 9,27kn. (Euro)Diesel je pogonsko gorivo koje pokreće ne sam automobile nego i sva ostala teretna vozila (od malog kombija do šlepera). Također, postoji i veliki pritisak sindikata ali i političkih stranaka da vlada pokuša obuzdati cijenu energije koristeći mogućnost plivajućih trošarina. Trošarine i porezi su veliki dio ukupne cijene goriva, no ako pogledate graf koji sam dolje stavio, nadam se da je svima jasno kako je cijena nafte u jednoj kontinuiranoj i poprilično strmoj uzlaznoj putanji i da bilo kakva intervencija u cijenama nafte (a kojom vlada raspolaže) može biti vrlo kratkog daha. Primjerice, negdje tamo u prosincu bila je velika gužva oko preskakanja famozne “psihološke granice” od 100usd, da bi se prije neki dan jedna bačva neprerađene nafte prodavala po 126 USD. Dakle, govorimo o rastu cijene nafte od 25% unutar svega nekoliko mjeseci. 25% cijene nafte u ovih 9,27 kuna je otprilike veće od maksimalnog prostora koje bi vlada imala na raspolaganju za korekciju. Dakle, štogod vlada napravila, to je osuđeno na svega nekoliko mjeseci zaustavljanja cijene i onda smo opet na početku.

Graf cijene nafte tijekom posljednjih nekoliko godina

Naravno, naša vlada je poznata po svojim crisis management forama tako da je to i najizgledniji pristup problemu (barem s njihove strane), no to je samo malena kupnja vremena na tržištu u kojem uz nekakve sezonske oscilacije cijena može ići samo u jednome smjeru a to je uzbrdo. Stoga, barem s moje točke gledišta, besmisleno je opirati se rastu cijene nafte, nego treba pokušati smisliti trategije i taktike koje će kreirati najmanji mogući efekt na društvo u cjelini.

Ima mudrih ideja i da se stisne malo INA kako bi korigirala cijene, i doista, ako kažemo kako je 2/3 ukupne količine plina koji potrošimo proizvedeno iz vlastitih izvora ili pak 1/4 ukupne nafte dolazi s naših naftnih polja – sigurno je da ima prostora. No, ja se pitam koji je smisao vlastita rudna bogatstva prodavati ispod tržišne cijene? INA je privatizirana tvrtka i interes vlasnika se više ne poklapa s interesom potrošača ili vlade na čijem teritoriju INA posluje, bolje da se naviknemo na takvo stanje (što naravno ne znači da INAi treba dozvoliti da pokupi premiju na cijelu priču, no INA mora poslovati na tržišnoj osnovi, tko nam je kriv što smo je privatizirali 2003 i 2007 umjesto danas?).

Utjecaj cijene nafte je dugoročan i spor, jer ono što se jučer desilo na burzi je u stvari cijena kupljene nafte koja će u prodaju ući kroz nekoliko mjeseci i donekle bi mogli reći kako danas trošimo onu naftu koja je koštala tih 100usd a da će tih 126usd od prekjučer tek doći na naplatu. To pak znači da bi do rujna lagano mogli vidjeti cijenu diesela i preko još jedne “psihološke granice” i to one od 10kn, ako ne uspijemo dostići i 11. Efekti promjene cijene nafte na svjetskom tržištu dolaze sa zadrškom i dok Polačec i Šuker glume gljivu bolje da se pripremite što slijedi jer neće biti ugodno.

Meni je zanimljiva jedna druga situacija, naime prije nekoliko godina kada sam kupovao automobil koji sada vozim, primarni razlog odabira diesel motora bila je njegova štedljivost i ušteda u cijeni goriva koju kupujem. Diesel je tada bio i do 30% jeftiniji od eurosupera i razlika je bila ogromna (u odnosu na auto koji sam prije toga vozio, ušteda je bila veća od 50% ukupnog mjesečnog budžeta za kupnju goriva). U posljednjih nekoliko mjeseci, recimo godinu dana ta se razlika istopila i uzevši u obzir razliku cijene diesel i benzinskog automobila identične opreme u ovome času ispada kako je odluka diesel/benzin skoro 1:1 u smislu troškova. No, ako cijena nafte nastavi rasti, a uzmemo li u obzir kako su diesel automobili štedljiviji i kako u jednoj litri diesel goriva ima i 30% više energije nego u litri benzina – tada će matematika u korist diesela ponovno doći na vidjelo ali sada iz sasvim drugih razloga. Toliko o automobilima.

Ne znam koliko znate, no dio naših elektrana radi na mazut (također dio nafte), a i toplane su bojim se dobrim dijelom na mazut (ovo ja onako napamet, sjećam se neke diskusije na tu temu ali nemam solidni podatak pa bi to vrijedilo provjeriti). Cijene grijanja u slijedećoj sezoni će biti zanimljive. Jedna od odluka koju bi danas vlada mogla donijeti, a da spriječi udar na cijene grijanja je hitna implementacija kalorimetara u grijanim stanovima kako bi se mogla regulirati količina energije koja se isporučuje u stanove (umjesto da se regulira otvaranjem prozora, da se regulira zatvaranjem ventila). No čak i kada bi imali mudrog ministra (a nemamo) i kada bi se odlučili na tako nešto (a nećemo) trajalo bi godinama dok ne dođemo do te pozicije.

Crisis management, to je jedino što nam je preostalo (uzevši u obzir nedostatak vizije i strategije).

Misao dana:
I have no doubt that we will be successful in harnessing the sun’s energy… If sunbeams were weapons of war, we would have had solar energy centuries ago.

12 replies on “O trošarinama”

Već je malo otrcano – ali na osobnoj razini vrijedi razmisliti da se počnete koristiti biciklom (ili barem skuterom, ako su vam noge prekržljave). Već se godinu dana vozim biciklom koliko god mogu (i po zimi) i na to me ne motivira rast cijene goriva već ideje na koje sve bolje načine mogu potrošiti novac koji sam uštedio ne gužvajući se autom po gradu.

A na globalnoj razini – opet se ne bih previše uzrujavao. Koliko smo energije trošili prije 100, 150 ili 200 godina? Pa ako i ne pronađemo alternativnu energiju da li bi odustajanje od tolikog broja automobila, aviona, tolike rasvjete i ne znam čega uistinu bio korak unazad? Možda nam baš to treba!

ivo,
1992 godine imao sam prometnu nesreću u kojoj mi je nepovratno stradao centar za ravnotežu, fora s time je da dok hodam oči kompenziraju taj nedostatak i sve je ok, imam problema po noći ali jednako tako i na biciklu
ne mogu opisati kakav je osjećaj kada znaš da znaš voziti bicikl, sjedneš na njega, kreneš i osjetiš da padaš i jednostavno ne možeš ništa učiniti da to spriječiš

drugo, ja u autu radim oko 30.000km godišnje i dok dio kilometara mislim smanjiti kupovinom segwaya (s kojime nemam problema) dio se odnosi na prevelike udaljenosti da bi se s bilo kojim alternativnim prometalom moglo tamo ići

želja mi je imati hibridni auto, no nažalost nema automobila koji bi odgovarao mojim zahtjevima pa stoga koristim diesel vozilo

mimo toga, apsolutno se slažem da treba štediti energiju na svaki mogući i nemogući način

Nisam siguran koliko plin iziskuje dodatnih sredstava na godišnjoj bazi (ima li neko godišnje atestiranje, doplatu prilikom registracije i tehničkog pregleda, itd), no činjenica je da u EU plin mora biti jeftiniji za 50% od najskupljeg goriva. Dakle, uvijek ćemo, što se tiče troška samog energenta sa plinom prolaziti 50% jeftinije. Što je viša cijena najskupljeg goriva i što se više kilometara godišnje radi, to se investicija u plin više isplati. Ja sam došao do izračuna da bi se meni trošak plinske instalacije isplatio u godinu dana (na cca. 30000 km)

Nedavno sam i ja sa dizela prešao na plin jer se nadam da ću iskoristiti trenutnuo povoljan odnos cijena u korist plina.Štoviše ne bih se složio sa mrakom da se kraj jeftinom plinu bliži rapidno. Mislim da aktualni politički establišment gradnju plinovoda prema Dalmaciji ne bi mogao opravadti kada bi se cijana plina dovela u odgovarajući odnos sa ostalim energentima. Zamislite samo koliko će koštati i trajati prekapanje ulica u gradovima gdje od potrebne infrastrukture ne postji ništa. Moraju stvoriti privid opravdanosti cijele mega-investicije kroz mazanje očiju narodu pričom o “jeftinom energentu”.
Prava računica bi bila da se izračuna cijena konverzije “našeg” plina u električnu energiju pa je kroz postojeći sustav distibuiramo potošačima.
Najzad zašto mi obični građani nebismo nešto uštedjeli dok traju te politički uvjetovane disproporcije.
Mrak , potpuno si u pravu ,na duge staze nema više jeftine energije.
Treba se na to naviknuti i stvarati svak svoj program štednje.

Evo popis termoelektrana (http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/default.aspx) i naravno sredstava na koje voze. Većina koja može raditi na plin i teško/lako loživo ulje, danas radi na plin. TE Rijeka radi na teško loživo ulje, no njenom radnom vijeku se ubrzano bliži kraj, slično je i s blokovima u TE-TO ili EL-TO… no, nisam siguran koja od te dvije. Problem je međutim što mi svoju energetsku budućnost temeljimo na plinu, a malo je poznato da će i cijene plina rastu i rasti će podjednako brzo kao i nafte… :-/

Leave a Reply to Dino Manestar Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *