Nacionalno vijeće za navodnjavanje

Jučer sam bio u Osijeku pa sam prolazio kroz tu našu hrvatsku žitnicu europe (ili tako nekako, ne sjećam se točno fraze). Od suše i sunca zemlja i trava je doslovce spaljena i umjesto zelenila imate žuto-smeđe ostatke trave i usjeva.

I poljoprivrednici pričaju o tome pa očekuju povećanje cijena hrane, mesa i mlijeka (za koje Čobanković kaže da prosječni hrvatski građanin više novaca potroši na mobitel nego na npr. kruh). Seljaci govore o milijardama kuna gubitaka, jučer je neki lik rekao da su mu ulazni troškovi narasli 300-500% pa da traži povećanje cijene mlijeka od 30% (iz čega se može izračunati kolika mu je dodana vrijednost tj. marža). No, ja sam se dosjetio dvije druge stvari:

Inače, hrvatska Vlada je prije dva mjeseca, na sjednici u Osijeku, osnovala Nacionalno povjerenstvo za navodnjavanje kojemu je na čelu premijer Ivo Sanader. Premijer je istaknuo kako Vlada s projektom navodnjavanja kani krenuti vrlo intenzivno, jer je riječ o stateškom projektu čije se značenje može usporediti s gradnjom cesta. Nekoliko dana nakon toga, sredinom ožujka, tročlano ministarsko izaslanstvo, u kojem su bili Miomir Žužul, Petar Čobanković i Dragan Primorac, otputovalo je u Izrael, kako bi u zemlji poznatoj po uspjesima u navodnjavanju prikupilo sve elemente za izradbu hrvatskog master plana navodnjavanja.

Ovo bi bilo super da to nije vijest koju sam skinuo sa web stranice vlade i da sama vijest nije iz 2004 godine (vidite da je Žužul još tada bio aktualan, to je valjda ono putovanje na kojem je opsovao Izraelcima). Ministar nam poljoprivrede, aka. hazarder zvani uspavani Cho, imao je slijedećeza reći (također vlada.hr):

Ministar poljoprivrede i šumarstva Petar Čobanković izjavio je danas kako bi bio zadovoljan kad bi se, do konca četverogodišnjeg mandata, navodnjavane površine sa sadašnjih 7000 povećale na 30-ak tisuća hektara.

Čini se da je to razlog zašto nam je ministar nesretan.

Cijene poljoprivrednog zemljišta u EU je i do 10x veća nego što je to kod nas. U projekciji, kroz 10-15 godina ukupna količina poljoprivrednih površina će biti premalena da prehrani svjetsko stanovništvo i tada će neuređene, nenavodnjavane oaze poput hrvatske postati odjednom iznimno vrijedne. Super su nam autoceste, ali možda bi morali uložiti nešto u navodnjavanje, porast poljoprivredne proizvodnje kako bi hrvatski poljoprivredni proizvod postao jeftiniji, a uvoz hrane manji? Easier said then done.

Misao dana:
Shipping is a terrible thing to do to vegetables. They probably get jet-lagged, just like people.

7 Replies to “Nacionalno vijeće za navodnjavanje”

  1. hah, teško ali

    moramo znati da se svaka proizvodnja sastoji od fiksnih troškova (režija i tome slično), varijabilnih (to su repromaterijali) i dodane vrijednosti

    e sada, ako su se njemu ulazni troškovi povećali 300-500% to su po definiciji varijabilni troškovi sirovina i ako 300-500% odgovara razini rasta krajnje cijene proizvoda za 30%, tada se može naslutiti kako je varijabilni trošak proizvodnje s 10 narasao na 40% (time bi taj rast od 30% pokrio tu razliku) što znači da mu za fiksne troškove režije i dodanu vrijednost preostaje impresivnih 60% u današnjem slučaju odnosno 90% u optimalnom

    ja bih rekao da ta kalkulacija pokazuje kako je razina dodane vrijednosti vrlo visoka

  2. I ja mislim da je marža visoka, ali me ne bi čudilo da proizvođači koriste ovakve situacije da dodatno zarade… Zato je u tom proračunu trebalo pretpostaviti da se iznos marže ne mijenja.

    S druge strane, razni trgovci znaju imati marže 300 do 500% a rade puno lakši i manje riskantan posao. Naravno, takve postotke ne valja uspoređivati, da mi je makar 0,1% od nekih razlika između prodajne i nabavne cijene.

  3. gle, svi mi hoćemo imati mercedese, kuće na moru i tome slično

    to ne ide preko noći, barem ne legalnim putem, i to je jedan od problema

    ima toga još ali sada mi se fakat neda u detalje

  4. Da je navodnjavanje jedini problem u poljoprivredi, tto bi bilo odlično, ali ima tu još dosta toga – od usitnjenih posjeda, pa sve do pomalo ograničenih mogućnosti proizvodnje nezanemarivog dijela poljoprivrednika.

    Nije ni problem uvoza samo kod nas istaknut – u Poljskoj su imali velikih problema s uvozom stoke koji je gušio domaću proizvodnju.

    IMHO, čini mi se da je u poljoprivrednom resoru daleko najmanje afera, tj. da su i jedna i druga strana pomalo nezadovoljne i nitko se previše ne buni.

  5. U projekciji, kroz 10-15 godina ukupna količina poljoprivrednih površina će biti premalena da prehrani svjetsko stanovništvo

    U projekcijama je pomor od gladi najavljen već X puta a nikad se nije dogodio. Ne vjerujem ni tvojoj projekciji :-)

  6. 300-500% – hm…
    stalno me bode u oči i jezik cijena pelješkog mosta – 2 mld kn, a to je čak polovica cijene Dunav-Sava kanala,
    ne znam konačne koristi kanala, a još manje tog mosta

Leave a Reply

Your email address will not be published.