Hrvatska i NATO

Baveći se NVKom i hrvatskom konkurentnošću dosjetio sam se naše navodne težnje da uđemo u NATO i kreativne statistike koja govori da bi nam bilo jeftinije biti u NATOu nego izvan njega. Taj podatak nema pozadinu niti u jednoj jedinoj studiji (takva studija se tek priprema i biti će objektivno gotova tek u času ako ne i nakon što dobijemo pozivnicu za NATO), no dosjetio sam se jedne donekle jednostavne i lagano razumljive mjere kojom bi mogli vidjeti što nam se sprema ako uđemo u NATO, a to je trošak u državnom proračunu predviđen za obranu po glavi stanovnika. Nekoliko tablica postoji na tu temu:

Rank Countries Amount (top to bottom)
#1 Israel: $1,429.03 per person
#2 Singapore: $1,009.94 per person
#3 United States: $935.64 per person
#4 New Caledonia: $888.25 per person
#5 Brunei: $885.43 per person
#6 Kuwait: $842.17 per person
#7 Qatar: $837.73 per person
#8 Oman: $807.46 per person
#9 France: $766.62 per person
#10 Bahrain: $764.44 per person
#11 Saudi Arabia: $692.71 per person
#12 Norway: $677.77 per person
#13 United Arab Emirates: $624.27 per person
#14 Greece: $573.68 per person
#15 Australia: $566.95 per person
#16 United Kingdom: $524.48 per person
#17 Cyprus: $492.22 per person
#18 Sweden: $488.23 per person
#19 Germany: $470.70 per person
#20 Denmark: $454.71 per person
#21 Netherlands: $396.17 per person
#22 Italy: $347.66 per person
#23 Finland: $344.63 per person
#24 Switzerland: $340.23 per person
#25 Taiwan: $330.83 per person
#26 Luxembourg: $315.43 per person
#27 Japan: $310.16 per person
#28 Belgium: $296.89 per person
#29 Korea, South: $269.20 per person
#30 Canada: $239.63 per person
#31 Korea, North: $227.72 per person
#32 Libya: $225.46 per person
#33 Spain: $213.18 per person
#34 Slovenia: $183.99 per person
#35 Austria: $182.90 per person
#36 Ireland: $174.30 per person
#37 Seychelles: $157.66 per person
#38 Chile: $156.44 per person
#39 Malta: $150.55 per person
#40 New Zealand: $150.11 per person
#41 Iran: $142.61 per person
#42 Lebanon: $141.40 per person
#43 Jordan: $131.51 per person
#44 Botswana: $126.40 per person
#45 Portugal: $121.71 per person
#46 Estonia: $116.28 per person
#47 Turkey: $116.28 per person
#48 Czech Republic: $116.22 per person
#49 Croatia: $115.66 per person
#50 Argentina: $108.76 per person
#51 Hungary: $107.92 per person
#52 Maldives: $98.71 per person
#53 Macedonia, The Former Yugoslav Republic of: $97.80 per person
#54 Poland: $90.77 per person
#55 Trinidad and Tobago: $83.72 per person
#56 Colombia: $76.83 per person
#57 Slovakia: $74.76 per person

Gornja tablica je preuzeta s nationmaster web sitea, nešto još podataka možete skinuti s wikipedije.

Podaci su preuzeti iz različitih izvora ali uglavnom iz CIA factbook-a (jedne jako zanimljive publikacije koja je dostupna na internetu). Ono što je zanimljivo je primjerice da je Slovačka ispod razine potrošnje za obranu od Hrvatske, no ako pogledate izvore podataka biti će vam jasno kako je to podatak iz 2002 godine, no Slovačka je u NATO ušla 2004 godine, pa ako pogledamo njihov današnji factbook, biti će vam jasno kako se na vojsku troši 1.8% BDPa ili nekih 327USD po stanovniku.

Iz gore navedenog, jedini zaključak koji ja mogu izvesti je to da će trošak za vojsku ulaskom u NATO sasvim sigurno narasti u odnosu na ono što danas trošimo.

My case rests.

Misao dana:
Military justice is to justice what military music is to music.

8 Replies to “Hrvatska i NATO”

  1. cini mi se kako je ulazak u NATO nesto na cemu se nastoje prikupiti politicki bodovi, te da ce posao prikljucenja biti dosta lose i seprtljavo odradjen (nas ulazak u WTO i slicne asocijacije to samo podupire).

    iako, Cesi, Slovaci i Madjari su se uspjeli lijepo ogrebati za poslove vezane uz ulazak u NATO – mislim da je rijec o par milijardi USD, sto zasigurno popravlja bilancu. naravno, njihove vojske i opremljenost su znatno bolji no nasi – znaju se i razlozi zasto je tomu tako.

    generalno, nisam protiv NATO-a, ali protiv sam iskljucivo politickog stajalista oko ulaska – to sto se mi ne znamo ni u cemu snaci i izvuci korist – to nije problem EU, NATO-a ili nekog treceg, vec nas. a mi sami, barem vecinski, ne znamo sto zelimo.

  2. Potrošnja na vojsku vjerojatno hoće porasti ulaskom u NATO, ali time nije rečeno puno.
    Potrošnja bi narasla i da ne uđemo u NATO jer je modernizacija nužna, a bez kolektivnog štita možda bi morali i više potrošiti. (Možda je jeftnije imati jednu NATO zračnu bazu nego morati kupovati više aviona.)
    A potrošnja na obranu nije tako pogubna stvar. Potrošnja od čak nekih 4% BDPa ide lijepo u skladu sa rastom BDP, tj. ima pozitivan efekt.

  3. ima pozitivni efekt na čiji BDP? naš ili nečiji tuđi? kako može imati na naš kada mi apsolutno ništa ne proizvodimo za vojsku, od cipela pa na dalje?

    jedino što imaš je ona tvornica pištolja u ozlju, odnosno đuro đaković koji je potencijalno u stanju proizvesti oklopno vozilo?

  4. Malo navucena pretpostavka u kojoj si izvukao samo informacije koje ti pasu.
    Koliko vidim i dosta drugih novih clanica NATO-a je prilicno nisko – Madjarska, Poljska i sl.
    I propustas primjetiti zemlje koje su prilicno nisko, a dugo su u NATO i koje ocigledno vrlo dobro iskoristavaju NATO – Spanjolsku, Portugal, Kanadu, Belgiju

    Isto tako ne uzimas u obzir da smo mi ‘zemlja sa neprijateljem’, Srbija nije porazena i nije se odrekla svoje politike koja je je dovela regiju u desetgodisnje ratovanje.

    Takodjer, HV je trenutno u najgorem mogucem stanju u povijesti po opremljenosti i spremnosti.
    Doduse i srpska vojska isto. Bas mi je palo na pamet da sad ponovno izbije rat da bi taj valjda bio jedan od najsmjesnijih na svijetu – valjda bi se za mjesec dana kad nestane municije nabacivali kamenjem.

    A po tablici je ocigledno da postoji neki minimalni iznos u normalnom svijetu koji neka normalna zemlja treba izdvajati za obranu da bi ona bila relevantna i da se ispod toga moze ici. To je negdje izmedju 250 i 500 dolara po stanovniku – ovisno o razvijenosti drzave i aktualnim placama sto je najveci udio u trosku obrane i kod drugih.
    Izuzeci postoje samo u nekim specijalnim slucajevima kao sto su otocne drzave ili ‘otocne’ tipa Austria koja je okruzena NATO zemljama.

  5. “HV je trenutno u najgorem mogucem stanju u povijesti po opremljenosti i spremnosti… da sad ponovno izbije rat da bi taj valjda bio jedan od najsmjesnijih na svijetu – valjda bi se za mjesec dana kad nestane municije nabacivali kamenjem.”

    Kakve možeš ovako nešto glupo napisati? Kakvo je bilo stanje ’91. u usporedbi s današnjim?

  6. @zigzag,
    Ajde ’91 za sada izuzmi, tada se tek vojska formirala.

    Uostalom, rekao sam opremljenosti i spremnosti. Mozda i je opremljenost ’91 bila manja nego danas (a danas opreme mozda i ima vise, ali kolika je spremnost te opreme i koliko je uopce radi), ali vojna spremnost (struktura kadrova, brojnost, moral i sl.) je sigurno bila veca.

  7. Level potrošnje na vojsku nema utjecaj na BDP samo zato jer proizvodimo više ili manje za vojsku doma.
    Postoji i veza između levela obrane i kako to utječe na ostale investicije, domaće i strane u zemlji i time rast. Premala obrana i nije dobro, a prevelika isisiava previše reusursa.
    Negdje, 3-4% BDPa ovisno o zemlji ima pozitivan utjecaj, više od toga bi vjerojatno bilo loše, u mirnodobskim vremenima naravno,

  8. Level potrošnje na vojsku nema utjecaj na BDP samo zato jer proizvodimo više ili manje za vojsku doma.
    Postoji i veza između levela obrane i kako to utječe na ostale investicije, domaće i strane u zemlji i time rast. Premala obrana i nije dobro, a prevelika isisava previše reusursa.
    Negdje, 3-4% BDPa ovisno o zemlji ima pozitivan utjecaj, više od toga bi vjerojatno bilo loše, u mirnodobskim vremenima naravno,

Leave a Reply

Your email address will not be published.