U javnoj upravi, obrani, obrazovanju i zdravstvu više zaposlenih nego u cijeloj prerađivačkoj industriji

Kaže Banka magazine:

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak otkrivaju kako je u javnoj upravi, obrani, obrazovanju i zdravstvu u prosincu prošle godine bilo više zaposlenih nego u cijeloj domaćoj prerađivačkoj industriji. Naime u djelatnostima javne uprave (u koju spadaju pravosuđe, policija, vanjski poslovi, opća administracija i obavezno socijalno osiguranje), obrane, zdravstva i obrazovanja u prosincu je bilo ukupno 274,3 tisuće zaposlenih, dok je prerađivačka industrija zapošljavala 241,7 tisuća ljudi.

My case rests! Ako postoji trenutak kada svi skupa moramo malo stati, razmisliti i vidjeti što i kako dalje, onda je to nakon što pročitate vijest poput ove. Ovo je strašan i porazan podatak i na liniji svega onoga o čemu sam pisao već mjesecima. Kako bilo tko može očekivati da će ova zemlja krenuti bilo kuda (osim u sigurnu propast) ako svega 241,7 tisuća ljudi actually stvara onu baznu dodanu vrijednost, dok ostatak međusobno trguje ili troši?

Misao dana:
My definition of a redundancy is an air-bag in a politician’s car.

4 Replies to “U javnoj upravi, obrani, obrazovanju i zdravstvu više zaposlenih nego u cijeloj prerađivačkoj industriji”

  1. …i jos bih nadodao da je broj zaposlenih u obrazovanju, posebice visem i visokom (svedimo to na bolonjski i uvedimo pojam B.Sc., MS i Ph.D.), jedan mali postotak od navedenog broja.

    pojam zaposlenosti u visokom skolstvu moze se dodatno relativizirati cinjenicom da su mnogi koji se vode kao zaposlenici na fakultetu u stvari zaposlenici na nekom od projekata koje financira MZOS, i da prestankom financiranja projekta prestaje radni odnos covjeka na tom projektu; posljedica toga jest nemogucnost zaposlenja novih istrazivaca. kako drzava konkretno odobrava vrlo malene iznose za znanost (primjerice, moj fakultet je za 50ak odobrenih projekata dobio 4,5 milijuna kuna godisnje) – dok domaci avioprijevoznik inkasira 70ak milijuna godisnje od drzavnih subvencija – sve je teze govoriti o nekakvom napretku ili promjeni kolektivne svijesti.

    znam da nije sve u znanosti, no nasa znanost niti ne moze bolje jer nema tolikog interesa iz gospodarstva i sve se svodi na drzavu, koja je maceha i prema proizvodnji i prema obrazovanju (a to dvoje su kljucne komponente u prici oko “dodane vrijednosti”, IMHO). obrazovanje nije tu da uci kako se, karikiram, pise dokument u MS Wordu. obrazovanje sluzi da ukaze na postojanje necega i davanju perspektive.

    a nasa perspektiva jest, ocito, bitno razlicita od proizvodnje i obrazovanja.

Leave a Reply

Your email address will not be published.