Ljubo Jurčić – Lokacijski uvjeti boljega života

Prije neki dan sam dobio link na stenogram predavanja Ljube Jurčića iz sredine lipnju prošle godine. Predavanje se zove Lokacijski uvjeti boljega života i predlažem vam da svakako pročitate ovaj tekst (u pdf-u) budući da se radi o sjajnom i svima razumljivom tekstu koji govori o ekonomiji, a istovremeno tekst nije opterećene političkim porukama ili pak nerazumljivim i u praksi neprovedivim jezičnim konstrukcijama (poput: “mi moramo” i tome slično).

Ljubo Jurčić (za one koji nisu znali) bivši je ministar gospodarstva u koalicijskoj vladi, nestranačka je osoba iako djeluje kroz strukturu SDPa (SDP je zanimljiv i po tome jer ima nekolicinu ljudi koji nisu članovi stranke a očigledno nastupaju s visoke pozicije unutar SDPa). U svojim nastupima koje je napravio do sada, Jurčić je ostavio dojam iznimno kompetentne osobe a poslovi koje je odradio – a tu prvenstveno Ljubo Jurčić, SDPov kandidat za premijera?mislim na prvu fazu privatizacije INAe napravljena je na način da do sada nismo čuli niti jednu imali kvalitetniju kritiku na obavljeni posao. Ljubo Jurčić je sveučilišni profesor na ekonomskom fakultetu u zagrebu i posjeduje rijetku kvalitetu da može govoriti o nekoj složenoj ekonomskoj temi na svima razumljivom jeziku (u što ćete se i sami uvjeriti ako pročitate gornji dokument). Moja zamjerka je da Ljubo nema dovoljno medijskog treninga te u sučeljavanjima na televiziji (primjerice na posljednjem u prosincu kada se u Otvorenom sukobio sa Šukerom) unatoč tome što je pomeo Šukera argumentima, zbog pristojnosti i finoće izraza te napadne i barem tada bezobrazne spodobe ministra financija ispalo je kao da je Šuker pobjednik debate. U kuloarima (eto da i ja upotrijebim taj izraz) potiho se priželjkuje da upravo Ljubo Jurčić bude SDPov kandidat za premijera što ja smatram dobrim izborom, osobito stoga što je Jurčić osoba fokusirana na ekonomiju i gospodarstvo kojom se objektivno nijedna vlada do danas nije pošteno pozabavila.

Na samom početku predavanja Ljubo kaže:

Odabir gospodarske politike i strategije zapravo mora poći od specifičnosti društva. Ne postoji Europa kao
jedna i jedinstvena: iz različite povijesti i kulturnog ili religijskog razvitka proizlazi da tržište Njemačke nije jednako talijanskom, francuskom ili britanskom. Japansko gospodarstvo nema mnogo sličnosti niti s europskim niti s američkim, a kinesko ne potpada niti pod jedan kliše. Tamo su diktatura i socijalizam pomiješani s najvišim stopama rasta, a sve naše teorije o demokraciji, razvoju tržišta i liberalizmu u Kini vrlo lako padaju.

Malo kasnije dotiče se cijene rada:

U Poljskoj je trošak rada 5,4 eura po satu, a Hrvatska bi bila negdje na razini Poljske, možda malo iznad, prema sadašnjim pokazateljima o troškovima rada u hrvatskoj metalnoj industriji. Proizvođači automobila i druge industrije ne idu za tim da radnicima povise plaće sa 3 do 4 eura po satu na 15 ili 20 eura nego samo koriste uvjete tranzicijskog gospodarstva. Sve se svodi samo na jeftini rad u tranzicijskoj sredini i posljedica je, prije svega, globalizacije. U Europi regionalne liberalizacije (tj. globalizacije), kome sve to koristi? Koristi li samom radniku? Naravno, radit će, dobit će koji cent više zahvaljujući djelovanju ponude i potražnje: ako je potražnja za radom veća, radnik u automobilskoj industriji tranzicijske zemlje dobit će možda 10 centi više, ali neće mu se platiti kao radniku u Njemačkoj. Nipošto toliko koliko u zapadnonjemačkoj sredini zapravo stoji rad (tj. 28,5 eura po satu) jer korporacije inače u tranzicijske sredine ne bi niti dolazile.

O cijeni rada i radnim uvjetima u inozemstvu sam dosta pisao. Trošak rada u pravilu je najveći pojedinačni trošak bilo koje proizvodnje; u ovome času nalazimo se na kraju vala seljenja industrije iz domicilnih zapadnih zemalja EUa u bivši istočni blok. Nažalost, sposobnošću dosadašnjih vlada nismo uspjeli dovući nijednu od većih proizvodnja na naše prostore i iluzorno je očekivati da ćemo u tome uskoro uspjeti jer je težnja kapitala uvijek ista – i kada se istope komparativne prednosti Poljske ili Češke, industrija ponovno kreće u seobu dalje na istok ili možda u Aziju ili jednoga dana u Afriku.

Prvo smanjite subvencije na poljoprivredne proizvode i ukinite subvencije na njihov izvoz tako da mi možemo biti konkurentni. Međutim, uzalud je njihova konkurentnost u tim primarnim proizvodima koji koštaju u proizvodnji možda 5 eura po kilogramu, kada Amerika izravno
subvencionira poljoprivrednu proizvodnju sa 60 posto, a prilikom izvoza je subvencionira s dodatnih 30 posto. Tako proizlazi da je paradajz iz Nizozemske u Hrvatskoj jeftiniji nego naš. Pitamo se u čemu je tajna, možda oni imaju tehnologiju? Tehnologiju proizvodnje možemo imati i mi, nije u tome problem. Međutim, mi nemamo tehnologiju subvencija. Mi tehnologiju subvencija niti ne možemo imati jer nam nedostaje razvijena industrija iz koje dodanu vrijednost možemo prebaciti poljoprivredi i održavati taj politički balans između poljoprivredne i industrijske proizvodnje.

Ovdje Jurčić govori o mehanizmima zaštite domaće poljoprivrede, objašnjeno na ovaj način, sasvim je jasno zašto domaća poljoprivredna proizvodnja teško da može konkurirati npr. gore spomenutoj nizozemskoj.

Mi rastemo brže nego što raste Europa: 4 posto. Ali europskih 2 posto na 35 tisuća dolara po glavi stanovnika iznosi 700 eura dok hrvatskih 4 posto na 7 tisuća dolara nije niti 300 eura. Jasno je da europski građani bolje žive. Uz ovakve stope rasta mi dodatno povećavamo negativnu razliku u životnom standardu između Hrvatske i EU. I ako nam se onemogući sloboda da sami stvorimo uvjete rasta, mi ćemo od Europe kakvu zamišljamo biti sve dalje.

Evo, do ovoga teksta nisam vidio jasnijeg objašnjenja koje sažima sve dosege postojeće vlade Ive Sanadera (ali i prethodnih vlada), dakle ne govorim o tome da Ivo Sanader laže kada govori o rastu domaćeg proizvoda – nego da svjesno i namjerno prezentira podatke koji se čine pozitivnima, dok u osnovi tonemo sve dublje a istovremeno imamo sjajan osjećaj napretka (totalno identičnu metodu već godinama primjenjuje zavod za statistiku kada u svojim mjesečnim biltenima uporno govori kako nam izvoz raste bitno brže od uvoza – što je kao pozitivna stvar, no kada to pretočimo u neku valutu i konkretne brojke, ispada kako je riječ o razlici koja je iz mjeseca u mjesec sve veća).

Pročitajte članak i naučite nešto.

Misao dana:
The whole of the global economy is based on supplying the cravings of two per cent of the world’s population.

20 Replies to “Ljubo Jurčić – Lokacijski uvjeti boljega života”

  1. Kako je moguće cijenu rada mjeriti u kunama po satu? I što bio upće bila cijena rada? Je li to prosječna plaća u državi podijeljena s brojem radnih sati u mjesecu? I što je tu uopće uračunato, tj. gleda li se brutto ili brutto 2 (statistike brutto 2 uopće ne poznaju)? Ako je se računa na temelju prosječne plaće, tu je veliki udio državnih službenika, a kod velike većine njih ne može se govoriti o nekom “radu”.

    Za mene, cijena rada je overhead kojeg poslodavac mora platiti preko onoga što radnik dobiva za svoj rad. Kod nas se to kreće od oko 50% u slučaju minimalne plaće do 130% i više kod kvalitetnijih primanja; gledano na drugi način, država uzme između 30% i 60% poslodavčeve isplate. Zanimalo bi me kakvo je stanje po tom pitanju u drugim zemljama.

  2. cijena rada je trošak koji poslodavac mora platiti kako bi djelatnik radio 1 radni sat, simple as that

    dakle, to je ukupni trošak plaće (netto + davanja iz plaće + davanja na plaću)

    statistike jako dobro poznaju ukupni bruto jer je to temelj svog izvještavanja

  3. cijena rada je trošak koji poslodavac mora platiti kako bi djelatnik radio 1 radni sat, simple as that

    U redu, ali kako se cijena rada može mjeriti za cijelu državu? Pa nije ista cijena rada za čistačicu i za vrhunskog programera. To je onda potpuno irelevantan podatak.

    statistike jako dobro poznaju ukupni bruto jer je to temelj svog izvještavanja

    OK, možda sam ja negdje popojmao brkove, ali koliko znam sve statistike, prosjeci, izvještaji itd vezano uz plaće uzima u obzir samo tzv. brutto plaću, a ne uzima u obzir davanja za HZZO i ostala davanja “na plaću”, koja povisuju cijenu rada za čak 17% (tzv. brutto 2).

  4. u konkretnom primjeru (ako o njemu govorimo) jasno ti piše da je cijena rada u metalskoj struci u poljskoj x.xxeur i da je otprilike toliko i kod nas

    uopće se ne govori o nekoj srednjoj cijeni rada, ali vjerujem da možeš uzeti različite industrije usporediti primanja i dobiti cijenu rada koja je usporediva s cijenom rada u istovrsnoj industriji u drugoj zemlji

    morao bih sada pogledati, no skoro pa je sasvim svejedno koji podatak predaješ državi jer su dodaci na plaću fiksni i mogu se bez problema izračunati (dakle nisu varijabilni kao primjerice porez na dohodak koji ovisi ne samo o visini plaće nego i o poreznom odbitku ili drugim olakšicama koje možeš imati)

  5. Slovenci će za 10 godina biti na prosjeku Europe. Oni imaju takvu strategiju.
    Ni ja ne volim slovence, ali neke stvari, definitivno, bi trebali naučiti od njih.
    Što je strategija trenutne vlade: ući u EU i pobjediti na izborima.(točka)

    “Naša je šansa u ravnopravnom razgovoru: da jasno kažemo – ta vaša politika nama šteti…”
    Sanader…?!

    “…gospodarstvu. Liberalizam je zapravo ukidanje protekcionizma, kontradikciju tih pojmova…”
    Po meni, osnova te kontradikcije je nejednaka startna pozicija.

    “…da ne trpimo ono što se sada događa Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, itd., koje su blokirane niskodohodovnim proizvodnjama…”
    Ovo mi je nejasno jer sam vidio mnoge gospodarstvenike i političare kako sline nad njihovim uspjesima.

  6. u konkretnom primjeru (ako o njemu govorimo) jasno ti piše da je cijena rada u metalskoj struci u poljskoj x.xxeur i da je otprilike toliko i kod nas

    Nije baš sasvim jasno, jer rečenica u kojoj se to spominje izvodi malu gramatičku akrobaciju, ali imaš pravo, sad vidim da je to ograničeno na metalsku industriju.

    Osobno mislim da je to ipak kao razglabanje cijene riže u Kini — mi bismo trebali gledati kako da razvijemo djelatnosti koje su dobro prilagođene modernoj globalnoj ekonomskoj stvarnosti, a ne da radimo kalkulacije s djelatnostima koje su bile nekonkurentne još prije par desetljeća.

  7. I još jedna ključna stvar: mislim da osoba fokusirana na jedno područje, koliko god ono bilo ključno, nije baš idealan izbor za premijera. Premijer mora biti “renesansni čovjek”, s osjećajem i za gospodarstvo i za kulturu i za socijalu i za vojsku i za diplomaciju i za školstvo, a prije svega treba biti manager koji će znati odabrati kvalitetne ljude da vode pojedina ministarstva. Oni moraju samostalno srediti stvari u svojim resorima, uz premijera kao koordinatora i nadglednika.

    Problem sa sadašnjim ministrima je da većinom ne znaju raditi svoj posao — tu i tamo se netko od njih zaleti i pokrene neku glupu inicijativu, pa dobije po prstima od Sanadera koji ispadne faca. A drugi problem je u birokratskom aparatu koji je čvrsto ušančen u svojim rovovima i s kojim će se malo koji ministar imati hrabrosti uhvatiti u koštac.

  8. berislav,
    pa cijela poanta priče od jurčića i je u tome da u globalnoj ekonomiji business seli na lokacije gdje je jeftinije proizvoditi; dakle auto industrija je samo primjer, čak bih rekao negativni – imali smo priliku zgrabiti, nismo znali/uspjeli i business se seli na mjesta gdje je to moguće – sada lagano ulazimo u zonu kada će se ponovno business početi seliti dalje na istok

    vidiš, ja mislim da nam su za premijera ključne dvije karakteristike; prva je da razumije business (i to from ground up) jer je malo i srednje poduzetništvo ono koje mora držati ovu državu na ramenima, a veliki business ionako već sada drži veliku većinu profita, a druka ključna karakteristika je da bude toliko mudar da zapošljava ljude koji su bolji od njega u odgovarajućim resorima – mišljenja sam da jurčić ima te kvalitete

    ma koliko mi šutjeli o tome, gospodarstvo je krucijalni problem ove države; sav (ili barem velika većina) gospodarski rast koji se događa zadnjih godina proizlazi iz građevinskih djelatnosti što su investicije dugoročne isplativosti i koje su financirane kreditnim zaduženjima – to ukratko znači da smo buduću dodanu vrijednost (dakle budući BDP) žrtvovali za infrastrukturne projekte a da smo istovremeno smanjili svoju kreditnu sposobnost zaduživanja za investicije u gospodarske projekte koji rezultate donose odmah (i koji su u stvari osnova generiranja dodane vrijednosti kojom ćemo vratiti zajmove za austoceste ili stanove)

    dakle, brod nam možda i ide sve brže i brže i to je super, no idemo prema ledenjaku a kormilar pojma nema što bi napravio

  9. Mi rastemo brže nego što raste Europa: 4 posto. Ali europskih 2 posto na 35 tisuća dolara po glavi stanovnika iznosi 700 eura dok hrvatskih 4 posto na 7 tisuća dolara nije niti 300 eura. Jasno je da europski građani bolje žive. Uz ovakve stope rasta mi dodatno povećavamo negativnu razliku u životnom standardu između Hrvatske i EU. I ako nam se onemogući sloboda da sami stvorimo uvjete rasta, mi ćemo od Europe kakvu zamišljamo biti sve dalje.

    Uh, pa taj čovjek je nepismen. Hrvatska sa stopom rasta od 4% dok je Evropska 2% smanjuje razliku u standardu, a ne povećava ju.

  10. Skinuo sam taj pdf i toliko je pun netočnosti da je teško povjerovati da ga je napisao sveučilišni profesor. Da sam ja o tome napisao osvrt, bio bi to vrlo negativan tekst ;-)

  11. to je stenogram predavanja, a ne tekst koji je jurčić napisao (vrlo velika i značajna razlika)

    bilo bi zanimljivo vidjeti koje su to netočnosti na koje si naišao?

  12. Mrak, tvoj danasnji post me podsjetio na ovo. Mrak i Tomo, vi zaista ne vidite pogresku u Jurcicevom tekstu koji navodi Simun?

  13. darko,
    nije mi totalno jasno na što misliš; dvostruka negacija je dozvoljena u hrvatskom jeziku

    please pomozi, jer fakat može biti da ne vidim šumu jer mi drveće zaklanja pogled

    matematika je ispravna, ne vidim greške u tome i formulacija “dodatno povećavamo negativnu razliku” je također točna

    ne kužim?

  14. Šta dolari vs euri? Ako je to u pitanju (a to ne znači da je tu grešku napravio jurčić, nego onaj tko je zapisao tekst) to opet ništa ne mjenja, jer su i europski i hrvatski prosjek izraženi u istoj valuti…

    ne znam, prosvjetlite nas…

  15. (Matematicki,) iako ce se negativna razlika (apsolutni iznos) do odredjenog trenutka povecavati a tek nakon toga poceti smanjivati, niti u jednom trenutku Hrvatski standard nece biti dalje od onog Europskog. Od onog trenutka od kad je ekonomski rast Hrvatske veci od rasta EU mjereno u postotcima, BDP Hrvatske ce iznositi sve veci i veci postotak onog Europskog, dok ga jednog dana ne dostigne.

    Nije li zato neispravno reci da “ćemo od Europe kakvu zamišljamo biti sve dalje”?

  16. darko,
    no to nije točno
    ako ti je rast hrvatskog gospodarstva 5% pri 7.000eur, a europskog 2% pri 30.000eur; razlika između našeg i njihovog standarda će se povećavati neograničeno dugo u apsolutnom iznosu
    složiti ću se da će odnos ostati isti, no apsolutna razlika će biti toliko velika da nema govora da se razlika u standardu povećava;

    7.000 EUR 30.000 EUR
    7.140 EUR 30.600 EUR
    7.283 EUR 31.212 EUR
    7.428 EUR 31.836 EUR
    7.577 EUR 32.473 EUR
    7.729 EUR 33.122 EUR
    7.883 EUR 33.785 EUR
    8.041 EUR 34.461 EUR
    8.202 EUR 35.150 EUR
    8.366 EUR 35.853 EUR
    8.533 EUR 36.570 EUR
    8.704 EUR 37.301 EUR
    8.878 EUR 38.047 EUR
    9.055 EUR 38.808 EUR
    9.236 EUR 39.584 EUR
    9.421 EUR 40.376 EUR
    9.609 EUR 41.184 EUR
    9.802 EUR 42.007 EUR
    9.998 EUR 42.847 EUR
    10.198 EUR 43.704 EUR
    10.402 EUR 44.578 EUR
    10.610 EUR 45.470 EUR
    10.822 EUR 46.379 EUR
    11.038 EUR 47.307 EUR
    11.259 EUR 48.253 EUR
    11.484 EUR 49.218 EUR
    11.714 EUR 50.203 EUR
    11.948 EUR 51.207 EUR
    12.187 EUR 52.231 EUR
    12.431 EUR 53.275 EUR
    12.680 EUR 54.341 EUR
    12.933 EUR 55.428 EUR
    13.192 EUR 56.536 EUR
    13.456 EUR 57.667 EUR
    13.725 EUR 58.820 EUR
    13.999 EUR 59.997 EUR
    14.279 EUR 61.197 EUR
    14.565 EUR 62.421 EUR
    14.856 EUR 63.669 EUR
    15.153 EUR 64.942 EUR
    15.456 EUR 66.241 EUR
    15.765 EUR 67.566 EUR
    16.081 EUR 68.917 EUR
    16.402 EUR 70.296 EUR
    16.730 EUR 71.702 EUR
    17.065 EUR 73.136 EUR
    17.406 EUR 74.598 EUR
    17.754 EUR 76.090 EUR

  17. Nesto ti ne stima u proracunu. Iz primjera u kojem BDP Hrvatske raste po stopi od 4% a EU po stopi od 2%, vidi se da se apsolutna razlika povecava do 2054. godine, da hrvatski BDP dostize europski 2089. godine, i da postotni udio hrvatskog BDP-a u europskom konstantno raste.

    Godina BDP HR BDP EU Razlika HR % EU
    2006 7.000,00 € 35.000,00 € 28.000,00 € 20,00%
    2007 7.280,00 € 35.700,00 € 28.420,00 € 20,39%
    2008 7.571,20 € 36.414,00 € 28.842,80 € 20,79%
    2009 7.874,05 € 37.142,28 € 29.268,23 € 21,20%
    2010 8.189,01 € 37.885,13 € 29.696,12 € 21,62%
    2011 8.516,57 € 38.642,83 € 30.126,26 € 22,04%
    2012 8.857,23 € 39.415,68 € 30.558,45 € 22,47%
    2013 9.211,52 € 40.204,00 € 30.992,48 € 22,91%
    2014 9.579,98 € 41.008,08 € 31.428,09 € 23,36%
    2015 9.963,18 € 41.828,24 € 31.865,06 € 23,82%
    2016 10.361,71 € 42.664,80 € 32.303,09 € 24,29%
    2017 10.776,18 € 43.518,10 € 32.741,92 € 24,76%
    2018 11.207,23 € 44.388,46 € 33.181,24 € 25,25%
    2019 11.655,51 € 45.276,23 € 33.620,72 € 25,74%
    2020 12.121,74 € 46.181,76 € 34.060,02 € 26,25%
    2021 12.606,60 € 47.105,39 € 34.498,79 € 26,76%
    2022 13.110,87 € 48.047,50 € 34.936,63 € 27,29%
    2023 13.635,30 € 49.008,45 € 35.373,15 € 27,82%
    2024 14.180,72 € 49.988,62 € 35.807,90 € 28,37%
    2025 14.747,94 € 50.988,39 € 36.240,45 € 28,92%
    2026 15.337,86 € 52.008,16 € 36.670,30 € 29,49%
    2027 15.951,38 € 53.048,32 € 37.096,95 € 30,07%
    2028 16.589,43 € 54.109,29 € 37.519,86 € 30,66%
    2029 17.253,01 € 55.191,47 € 37.938,47 € 31,26%
    2030 17.943,13 € 56.295,30 € 38.352,17 € 31,87%
    2031 18.660,85 € 57.421,21 € 38.760,36 € 32,50%
    2032 19.407,29 € 58.569,63 € 39.162,35 € 33,14%
    2033 20.183,58 € 59.741,03 € 39.557,45 € 33,79%
    2034 20.990,92 € 60.935,85 € 39.944,92 € 34,45%
    2035 21.830,56 € 62.154,56 € 40.324,00 € 35,12%
    2036 22.703,78 € 63.397,66 € 40.693,87 € 35,81%
    2037 23.611,93 € 64.665,61 € 41.053,67 € 36,51%
    2038 24.556,41 € 65.958,92 € 41.402,51 € 37,23%
    2039 25.538,67 € 67.278,10 € 41.739,43 € 37,96%
    2040 26.560,21 € 68.623,66 € 42.063,45 € 38,70%
    2041 27.622,62 € 69.996,13 € 42.373,51 € 39,46%
    2042 28.727,53 € 71.396,06 € 42.668,53 € 40,24%
    2043 29.876,63 € 72.823,98 € 42.947,35 € 41,03%
    2044 31.071,69 € 74.280,46 € 43.208,76 € 41,83%
    2045 32.314,56 € 75.766,07 € 43.451,50 € 42,65%
    2046 33.607,14 € 77.281,39 € 43.674,24 € 43,49%
    2047 34.951,43 € 78.827,02 € 43.875,59 € 44,34%
    2048 36.349,49 € 80.403,56 € 44.054,07 € 45,21%
    2049 37.803,47 € 82.011,63 € 44.208,16 € 46,10%
    2050 39.315,61 € 83.651,86 € 44.336,25 € 47,00%
    2051 40.888,23 € 85.324,90 € 44.436,67 € 47,92%
    2052 42.523,76 € 87.031,40 € 44.507,64 € 48,86%
    2053 44.224,71 € 88.772,02 € 44.547,31 € 49,82%
    2054 45.993,70 € 90.547,46 € 44.553,77 € 50,80%
    2055 47.833,45 € 92.358,41 € 44.524,97 € 51,79%
    2056 49.746,78 € 94.205,58 € 44.458,80 € 52,81%
    2057 51.736,65 € 96.089,69 € 44.353,04 € 53,84%
    2058 53.806,12 € 98.011,49 € 44.205,37 € 54,90%
    2059 55.958,37 € 99.971,72 € 44.013,35 € 55,97%
    2060 58.196,70 € 101.971,15 € 43.774,45 € 57,07%
    2061 60.524,57 € 104.010,57 € 43.486,01 € 58,19%
    2062 62.945,55 € 106.090,79 € 43.145,23 € 59,33%
    2063 65.463,37 € 108.212,60 € 42.749,23 € 60,50%
    2064 68.081,91 € 110.376,85 € 42.294,94 € 61,68%
    2065 70.805,18 € 112.584,39 € 41.779,21 € 62,89%
    2066 73.637,39 € 114.836,08 € 41.198,69 € 64,12%
    2067 76.582,89 € 117.132,80 € 40.549,91 € 65,38%
    2068 79.646,20 € 119.475,46 € 39.829,25 € 66,66%
    2069 82.832,05 € 121.864,96 € 39.032,91 € 67,97%
    2070 86.145,33 € 124.302,26 € 38.156,93 € 69,30%
    2071 89.591,15 € 126.788,31 € 37.197,16 € 70,66%
    2072 93.174,79 € 129.324,07 € 36.149,28 € 72,05%
    2073 96.901,78 € 131.910,56 € 35.008,77 € 73,46%
    2074 100.777,86 € 134.548,77 € 33.770,91 € 74,90%
    2075 104.808,97 € 137.239,74 € 32.430,77 € 76,37%
    2076 109.001,33 € 139.984,54 € 30.983,21 € 77,87%
    2077 113.361,38 € 142.784,23 € 29.422,85 € 79,39%
    2078 117.895,84 € 145.639,91 € 27.744,08 € 80,95%
    2079 122.611,67 € 148.552,71 € 25.941,04 € 82,54%
    2080 127.516,14 € 151.523,77 € 24.007,63 € 84,16%
    2081 132.616,78 € 154.554,24 € 21.937,46 € 85,81%
    2082 137.921,45 € 157.645,33 € 19.723,87 € 87,49%
    2083 143.438,31 € 160.798,23 € 17.359,92 € 89,20%
    2084 149.175,84 € 164.014,20 € 14.838,35 € 90,95%
    2085 155.142,88 € 167.294,48 € 12.151,60 € 92,74%
    2086 161.348,59 € 170.640,37 € 9.291,78 € 94,55%
    2087 167.802,54 € 174.053,18 € 6.250,64 € 96,41%
    2088 174.514,64 € 177.534,24 € 3.019,60 € 98,30%
    2089 181.495,22 € 181.084,93 € -410,30 € 100,23%
    2090 188.755,03 € 184.706,62 € -4.048,41 € 102,19%
    2091 196.305,23 € 188.400,76 € -7.904,48 € 104,20%

  18. darko,
    imaš totalno pravo, skužio sam to negdje tokom dana ali u svoju obranu mogu reći da sam komentar napisao rano ujutro, balansirajući jednom rukom kavu, drugom excel a istovremeno sam radio restore jedne SQL baze pa mi se računalo vuklo ko krepana mačka

    no eto, po postojećem tempu već 2089 ćemo biti kao i EU
    navodno će medicina toliko napredovati da postoji teoretska šansa da netko od nas actually i doživi to izjednačenje

    shvaćam sada poantu, no mislim da za svaku praktičnu diskusiju nije jurčić ni u čemu pogriješio jer HDZovim tempom za našega vijeka nećemo doživjeti smanjenje jaza između nas i EU

  19. Gle, uopce nije bed za pogresku. Samo se sad dogadja to da covjek ostaje bez opravdane kritike samo zato sto je uz jednu politicku stranku a ne uz drugu.

    Nego, ono sto mene sad zanima je da li se to covjeka pogresno citiralo, da li mu se to greskom omaklo, da li je to posljedica njegovog neznanja ili je on sam takvom formulacijom pokusao izmanipulirati javnost. Pokusavam saznati kakav je Jurcic i koliko je sposoban tako sto pitam frendove s EF-a ali zasad nemam nekih saznanja…

Leave a Reply

Your email address will not be published.