Categories
Business

Ljubljanska banka

Ako je za vjerovati izvještaju na business.hr-u, pojedini štediše Ljubljanske banke mogli bi se naplatiti iz imovine Ljubljanske banke Trst koja nakon tranzicije iz Ljubljanske banke u Novu Ljubljansku banku nije promijenila svoje podatke – a što bi se moglo koristiti kao krunski dokaz da nova ljubljanska banka i ona stara su u stvari jedno te isto. Ova sudska odluka bi mogla dramatično ubrzati rješenje ovog problema.

Categories
Priroda i društvo

Sindikati udružuju snage u borbi protiv globalizacije

Izaslanici 360 sindikata iz 150 zemalja svijeta okupili su se u utorak u Beču kako bi osnovali opsežniju organizaciju, Međunarodnu konfederaciju sindikata (ITUC). Da li sam ja jedini koji uočava, kako to Berislav kaže “ironiju”?

Categories
Business Ekonomija Priroda i društvo

Mit o prosječnoj plaći

Već duže vremena me interesira koncept prosječne netto (ili brutto) plaće koja se isplaćuje u hrvatskoj, budući da je ta ista osnovica (koja za kolovoz ove godine iznosi 4.633kn netto) ujedno i temelj svih potraživanja sindikata i njima sličnih institucija kada traže povećanje svojih primitaka.

Naime, kako smo koncentrirani na Zagreb koji kao što znamo ima BDP jedna ili veći od pojedinih država EU (a pritom ne mislim na novih 10 članica), onda dođemo brzo do zaključka kako je, može biti, zagrebačka perspektiva bitno drugačija od perspektive koja se primjerice vidi iz Osijeka, Nove Gradiške, Gospića ili recimo Makarske.

Nažalost, naš državni zavod za statistiku javno objavljuje samo dio podataka koji kada bi se kombinirao bi mogao dati odgovore i na pitanja koja ja imam, no daleko je jednostavnije to njih direktno pitati (ono, zakon o pravu na pristup informacijama i tome slično). Nemam nekih velikih nada da ću tražene podatke i dobiti, no evo što se može iskombinirati iz javno dostupnih podataka (ovo su grube kalkulacije i u principu iznosim koncepte, za veću razinu detalja odite na stranice državnog zavoda za statistiku).

1 tenk = plaća za 25 učiteljaNa stranicama DZSa, u biltenima možete pronaći iznose netto (ili brutto) plaća po segmentima industrija, no ono što nije moguće pronaći je recimo odnos broja zaposlenih u pojedinim industrijama koji čine taj prosjek. Tako npr. imamo situaciju da je prosječna netto plaća u poljoprivredi 3.698kn, no ona se dijeli na poljoprivredu i šumarstvu (gdje je prosjek 3.715) i ribarstvo (gdje je prosjek 3.350), i dok bi se lagano izračunalo koji je međusobni odnos poljoprivrede i ribarstva, situacije je malo kompliciranija u nepoljoprivrednim djelatnostima koje su podijeljene na 4 segmenta, ili uslužne djelatnosti koje su podijeljene na 11 segmenata.

Temeljni argument državnih službenika je da žele postići prosjek plaća koji je veći od državnog prosjeka. Ako pogledamo uslužne djelatnosti, nije teško zaključiti kako je prosjek javne uprave i obrane 4.749kn (dakle kojih 2-3% iznad prosjeka), u obrazovanju je bitno lošija situacija sa 4.342 (6-7% manje od prosjeka), zdrastvena zaštita 5.109kn (10% iznad prosjeka) i ostale djelatnosti koje su 4.634 (dakle dead_on).

U segmentu uslužnih djelatnosti, prosjek najbijaju značajnijim iznosima financijsko posredovanje (aka. banke) s 6.417kn, prijevoz skladištenje i veze s 5.250kn (čitaj telekomunikacije). U nepoljoprivrednim djelatnostima prosjek dobrim dijelom štancaju distributeri energije (struja, plin, nafta, voda), dakle tvrtke koje su u većinskom državnom vlasništvu ili javna poduzeća, te rudarstvo i vađenje (valjda kamenolomi) s 4.973kn.

Iz gore navedenog, nije osobito teško zaključiti kako bi izuzimanjem osobnih dohodaka javne uprave te industrija za koje znamo da su iznimno profitabilne (i koje, čini se, žive život za sebe) prosjek dramatično smanjili. Još kada bi taj prosjek pokušali složiti po geografskoj pripadnosti, ne bi bilo osobito teško zaključiti kako javni djelatnici, osim u vjerojatno zagrebu i potencijalno drugim gradskim središtima imaju značajno veću plaću nego prosjek ove države.

Misao dana:
One man’s wage rise is another man’s price increase.