Prijedlog državnog proračuna 2007, I dio

Nisam još u ruke dobio prijedlog državnog proračuna i jedva čekam da se dohvatim tog duhovitog štiva, no nekoliko stvari mi je odmah izletilo.

Predviđena masa plaća povećana je za 7%, pregovori koji se trenutno vode sa sindikatima na stolu imaju povećanje od 5%. Podsjetio bih da je jedan od prvih poteza Sanaderove vlade bilo smanjenje broja ministarstava kao uvod u racionalizaciju državne uprave. Državna uprava zapošljava oko 260.000 ljudi i svaka peta zaposlena osoba u hrvatskoj radi na trošak državnog proračuna. Veliki broj zaposlenih u državnoj upravi jedan je od naših ključnih i strukturnih problema.

Jutarnji list kaže (i citira) slijedeće:

Masa plaća iznosi 25,4 milijarde kuna, sedam posto više nego ove godine. No, pregovori Vlade i sindikata upućuju da će osnovica plaća rasti “samo” pet posto, iz čega proizlazi da će proračun iduće godine omogućiti princip nagrađivanja prema radu i veći raspon plaća u državnoj upravi.
Izdaci za mirovine dosegnuti će 30,2 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu 6,1 posto, što je u skladu s dinamikom rasta iz prethodnih godina. Značajan rast u odnosu na prošlu godinu bilježe materijalni rashodi, odnosno ulaganja u pribor i opremu, čak 22 posto.
Kako se navodi, to je dijelom posljedica rasta sredstava EU pomoći za jačanje administrativnih kapaciteta državne uprave.

Ja bih na to dodao da kada se na trošak plaća doda trošak stanovanja i hladnog pogona (prostor, struja, telefon, grijanje i tome slično) ispada kako se polovica državnog proračuna troši na osobne dohotke i hranjenje gladne administracije. Upozorio bih i na suludu rečenicu “jačanje administrativnih kapaciteta državne uprave”, dakle ako postoji grana naše industrije koju bi mogli izvoziti i postati svjetski leader onda je to državna uprava.
Podsjetio bih i na činjenicu da je u 2006 na naplatu dospjelo nešto glavnica kredita koji su refinancirani novim zaduženjem države. Zaduženja su se događala na domaćem tržištu umjesto na stranom čime je udio duga države u vanjskom dugu nominalno smanjen, no dug privatnog sektora (uključivo i banaka) galopirajuće raste, te se vlada hvali kako se trend povećanja duga usporava. To je točno ako govorimo o postocima, jer budući da je masa zaduženja sve veća i veća, npr. novih 3 milijarde EURa je u postotku vanjskog dugovanja manje nego što je to bilo prošle godine, ali je apsolutni iznos veći. Nije da su nam slagali ali nam nisu rekli niti istinu. Ako se vratimo na onu glavnicu čija je otplata bila ugrađena u rashodnu stranu proračuna u ovoj godini, a u 2007 je nema, onda eto nam prilike da u tom prostoru smanjimo državni proračun, ali ne, država je pojačala trošak materijalnih rashoda i investicija.

Sve da i ne znam shvatio bih i sam da ulazimo u predizbornu godinu.

Misao dana:
The national budget must be balanced. The public debt must be reduced; the arrogance of the authorities must be moderated and controlled. Payments to foreign governments must be reduced, if the nation doesn’t want to go bankrupt. People must again learn to work, instead of living on public assistance. (Marcus Tullius Cicero, 55 B.C.)

10 Replies to “Prijedlog državnog proračuna 2007, I dio”

  1. Razlika između 5% povećanja plaće i 7% povećanja izdataka za plaće je povećanje broja zaposlenih u državnoj službi.
    Što se tiče povećanja ukupne mase za 8% time se nastavlja trend da državni proračun svake godine raste najmanje duplo više od projektiranog rasta BDP-a, čime smo u zadnjih 10 godina povećali troškove države za više od 150%.

  2. Pa nije gotov, treba razraditi što dati u izbornoj godini. Recimo ova fora s “preraspodjelom financija lokalnoj upravi” (čitaj, kupovina glasova) je u punom zamahu…

  3. zanimljiva je situacija između ostalog i zato što proračun još nije usvojen, a jedinice lokalne samouprave također moraju donijeti u roku svoje proračune koji uvelike ovise o državnom proračunu i transferu iz njega

    prijedlog proračuna sam dobio i baš sada sam htio staviti link na njega

Leave a Reply

Your email address will not be published.