Ledenjak

Citat dana, umirem od smijeha i jedino zbog čega mi nije dobro je to što se u stvari radi o novcu poreznih obveznika:

Vranković: Iceberg je dobro odradio posao

Iceberg je vrlo dobro napravio posao na asfalt tankerima, ustvrdio je to na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Brodogradilištu Kraljevica Vladimir Vranković, državni tajnik za gospodarstvo i bivši direktor ovog škvera za čijeg je mandata ugovorena ova serija brodova, a koji će Kraljevici donijeti gubitke od oko 10 milijuna dolara po svakom brodu.

Izvor; Novi List, 5. listopada 2006.

Za one koji nisu pazli na aferu Brodosplit a važno je za razumijevanje konteksta gornjeg citata, tvrtka Iceberg je u vlasništvu Drage Mačeka koji je uhvaćen (samo figurativno) s 4mil eura Brodosplitovih novaca nakon što je taj novac imao cijelu malu putešestviju po europi (i mediteranu).

Misao dana:
We have no desire to make anybody look like a blithering idiot, but we do love it when they do.

6 Replies to “Ledenjak”

  1. Što se domaćih brodogradilišta tiče, čini mi se da bi bolje poslovali kada bi zaustavili proizvodnju, poslali radnike doma i nastavili im isplaćivati plaće.

  2. to Aljoša: nedvojbeno si u pravu, ali “oni gore” kazu da su brodogradilista vazna zasto sto se u njima obucavaju generacije inženjera i kvalitetnih radnika. Ok, ima logike (u tragovima), ali za sto se oni obucavaju? Zar ce netko u (socijalistickom) gigantu kao sto su nasa brodogradilista dobiti otkaz zbog npr. nedovoljnog zalaganja? Hoce vraga, cast izuzecima, ali pola radnika je pijano veci dio dana, a ni uprava ne zaostaje, samo sto uprava ubaci i koju marendu, naruci pecenu kokos ili lignje. Dobro, dio ranika/inzenjera se mozda i zaposli nakon toga na boljoj poziciji u nekoj drugoj firmi i tako njegovo skolovanje doprinese razvoju drzave, ali po mojoj procjeni korist koju imamo od brodogradilista je mnogo manja od gubitaka koje moramo platiti iz vlastitih djepova putem poreza. Mozda jos nije vrijeme da se otpusti toliki broj radnika na ulicu, ali mislim da nam ne bi lose dosao joj jedan “Slavko stecajko”, koji ce nas osloboditi insolventnih firmi.

  3. Što je s hrvatskim kooperantskim firmama, isporučuju li one vlastite proizvode koji se koriste prilikom građenja broda ili se i to uvozi i preprodaje, što je dodatni gubitak?

  4. zigzig, prema nekim podacima koji su bili u javnosti, 60% svih troškova na brodu je uvozni materijal, država subvencionira svaki brod s 10% vrijednosti, a brodogradilišta unatoč tome ostvaruju gubitak od oko 20% ukupnog prometa

    ukratko, imaš 10, navodno zdravih postotaka

    kada bi (teoretski) danas zaustavili brodogradnju, poprilično bi nam pao izvoz, no isto bi se desilo i s uvozom) a vjerojatno bi se i smanjio trošak u državnom proračunu

  5. Ja bolje da šutim, jer na prvi pogled slično je i u poljoprivredi. Ipak, u našoj branši ima oko 150 t poduzeća, a svaki dan ih se gasi na desetke. Demografija i novi ritam poslovanja čine svoje. (U mojoj ulici od stotinjak domaćinstava ima tek 4 mljekara i dva svinjogojca)
    Pored postojećih agro-savjetnika, nama bi više trebali ekonomski savjetnici. Očekuje se da pojedinačno ulažemo milijune kuna u modernizaciju i okrupnjivanje. Kako da se nosimo s tim bremenom kad smo do jučer bili u opancima. A o novom tržišnom okruženju da i ne pričam…

  6. Pingback: Serija brodova koji će Kraljevici donijeti gubitke od oko 10 milijuna dolara po brodu < afere.pollitika.com

Leave a Reply

Your email address will not be published.