<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	>
<channel>
	<title>Comments on: Esej o pretvorbi i privatizaciji&#8230;</title>
	<atom:link href="http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/</link>
	<description>Aktualna događanja, mediji, politika, ekonomija, kultura, hrana, muzika, literatura i društvo</description>
	<pubDate>Fri, 05 Dec 2008 11:20:17 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.6</generator>
		<item>
		<title>By: Kako je Luka Rajić od Dukata napravio dukate at Mračni blog</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-12860</link>
		<dc:creator>Kako je Luka Rajić od Dukata napravio dukate at Mračni blog</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 Mar 2007 17:38:46 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-12860</guid>
		<description>[...] Dakle, ako je postojao trenutak kada se mogla uočiti sprega države i Agrokora (koji je toliko velik i toliko zadužen da je definitivno partner ove države) onda je to [...]</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>[...] Dakle, ako je postojao trenutak kada se mogla uočiti sprega države i Agrokora (koji je toliko velik i toliko zadužen da je definitivno partner ove države) onda je to [...]</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: Račanov porez na ekstra dobit&#8230; - Mračni blog &#187; Blog Archive</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-720</link>
		<dc:creator>Račanov porez na ekstra dobit&#8230; - Mračni blog &#187; Blog Archive</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 May 2006 08:30:11 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-720</guid>
		<description>[...] O pretvorbi i privatizaciji sam pisao već ranije i moji stavovi se očito ne poklapaju sa stavovima većine, no stojim i dalje da je na današnji dan postalo nemoguće kazniti kriminal koji se dogodio u tom razdoblju iz jednostavnog razloga što su rokovi zastare prošli. Nadalje, temelji prava ne poznaju kategoriju u kojoj bi se moglo primjerice oporezovati nešto što se desilo u prošlosti, dakle zakone nije moguće retroaktivno primjenjivati neovisno o tome kolika je naša želja za tako nečime. [...]</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>[...] O pretvorbi i privatizaciji sam pisao već ranije i moji stavovi se očito ne poklapaju sa stavovima većine, no stojim i dalje da je na današnji dan postalo nemoguće kazniti kriminal koji se dogodio u tom razdoblju iz jednostavnog razloga što su rokovi zastare prošli. Nadalje, temelji prava ne poznaju kategoriju u kojoj bi se moglo primjerice oporezovati nešto što se desilo u prošlosti, dakle zakone nije moguće retroaktivno primjenjivati neovisno o tome kolika je naša želja za tako nečime. [...]</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: WinstonW</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-466</link>
		<dc:creator>WinstonW</dc:creator>
		<pubDate>Mon, 01 May 2006 10:04:46 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-466</guid>
		<description>Kad se pogleda Fortune Global 500, npr. samo Europa kako anarhija predlaze, http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/europe/, tu su vecinom banke, osiguranja, naftasi, telekomi,  u sviom tim businessima drzava ima kontrolu ili kroz vlasnicke udjele i kroz zakonsku regulativu. (Ponekad je i s 5% vlasnistva moguce imati kontrolu nad svim znacajnim odlukama u firmi. Ponekad se radi o vlasnistvu kroz mirovinske fondove koji funkcioniraju pod vrlo restriktivnim pravilima, ...).  Na toj listi vidim manje od 10 kompanija koje bi mogle donostiti vazne strateske odluke koje ne bi bile uskladjene s interesom drzave tj. drzavnih vlasti ili institucija. 

Nas problem je totalni divlji zapad na balkanski nacin, tj.  trzisno poslovanje koje nije kvalitetno regulirano.  I u takvoj  situaciji je Ok pustati da trziste samo regulira kvalitetu tamo gdje nema monopola  i znacjanijih posljedica za sveukupno gospodarstvo (tj. kad su kompanije zamjenjive i kad njihova eventualna neefikasnost ne utjece na kvalitetu poslovanja u drugim gospodraskim podrucjima). Ali u nasoj situaciji priivatizacija kompanija u gospodarskim granama u kojima princip zamjenjivosti nije odrziv je apsolutni mazohizam.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Kad se pogleda Fortune Global 500, npr. samo Europa kako anarhija predlaze, <a href="http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/europe/" rel="nofollow">http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/europe/</a>, tu su vecinom banke, osiguranja, naftasi, telekomi,  u sviom tim businessima drzava ima kontrolu ili kroz vlasnicke udjele i kroz zakonsku regulativu. (Ponekad je i s 5% vlasnistva moguce imati kontrolu nad svim znacajnim odlukama u firmi. Ponekad se radi o vlasnistvu kroz mirovinske fondove koji funkcioniraju pod vrlo restriktivnim pravilima, &#8230;).  Na toj listi vidim manje od 10 kompanija koje bi mogle donostiti vazne strateske odluke koje ne bi bile uskladjene s interesom drzave tj. drzavnih vlasti ili institucija. </p>
<p>Nas problem je totalni divlji zapad na balkanski nacin, tj.  trzisno poslovanje koje nije kvalitetno regulirano.  I u takvoj  situaciji je Ok pustati da trziste samo regulira kvalitetu tamo gdje nema monopola  i znacjanijih posljedica za sveukupno gospodarstvo (tj. kad su kompanije zamjenjive i kad njihova eventualna neefikasnost ne utjece na kvalitetu poslovanja u drugim gospodraskim podrucjima). Ali u nasoj situaciji priivatizacija kompanija u gospodarskim granama u kojima princip zamjenjivosti nije odrziv je apsolutni mazohizam.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: tomo</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-465</link>
		<dc:creator>tomo</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Apr 2006 12:34:30 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-465</guid>
		<description>A jeste me. :))

Eto, složit ću se onda, država nije bolji gospodar. Ali opet, ne u uvijetima gdje je monopol pravilo a ne iznimnka, i gdje se radi o pitanju od bitnog nacionalnog interesa. Jesmo kompromisirali? jesmo. :)</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>A jeste me. :))</p>
<p>Eto, složit ću se onda, država nije bolji gospodar. Ali opet, ne u uvijetima gdje je monopol pravilo a ne iznimnka, i gdje se radi o pitanju od bitnog nacionalnog interesa. Jesmo kompromisirali? jesmo. :)</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: Hrvoje</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-464</link>
		<dc:creator>Hrvoje</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Apr 2006 11:05:04 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-464</guid>
		<description>Dobro, ovo je tema oko koje se ne mozemo sloziti, sto je bilo i za ocekivati. Rasprave da li bi drzava trebala biti vlasnik nekih poduzeca i da li se treba mijesati u stanje na trzistu vode se vec doslovno stotinu godina bez nekog jednoglasnog zakljucka jer na obe strane postoje i argumenti za i protiv. Glupo ih je sad navoditi, necemo nikad zavrsiti. Postoji citav spektar modela i uredjenja, i vise manje  se svi koriste u svijetu danas (kako koja zemlja), tako da ne postoji apsolutni "pobjednik" odnosno model koje je najbolji.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Dobro, ovo je tema oko koje se ne mozemo sloziti, sto je bilo i za ocekivati. Rasprave da li bi drzava trebala biti vlasnik nekih poduzeca i da li se treba mijesati u stanje na trzistu vode se vec doslovno stotinu godina bez nekog jednoglasnog zakljucka jer na obe strane postoje i argumenti za i protiv. Glupo ih je sad navoditi, necemo nikad zavrsiti. Postoji citav spektar modela i uredjenja, i vise manje  se svi koriste u svijetu danas (kako koja zemlja), tako da ne postoji apsolutni &#8220;pobjednik&#8221; odnosno model koje je najbolji.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: aaa</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-463</link>
		<dc:creator>aaa</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Apr 2006 10:47:04 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-463</guid>
		<description>@mrak : thnx ;-)

@tomo : Ne stoje bas stvari koje pises. Kao prvo privatnik ne moze "iz cistog mira" opljackati narod - jer s visokim cijenama narod ce se okrenuti konkurenciji. To moze samo u slucaju da se radi o monopolistu  - i sad smo dosli do onog sto bi u stvari trebao biti zadatak drzave: stvoriti zakone i provoditi ih koji ce tvrtkama osigurati normalno poslovanje (npr. antimonopolistickim zakonima). 

Dalje - tvrtke koje su privatizirane a koje uspjesno posluju. Ima ih cijela gomila - da ne ponavljam listu koju je mrak vec napisao. O njima se ne prica toliko upravo zato - jer su uspjesne. O onim drzavnim se puno prica jer ili nisu uspjesni (a onda sindikati i radnici stalno ocekuju da im drzava pomaze - to onda nije fer prema konkurenciji) ili su monopolisti (a drzava ne zeli promijeniti situaciju). 

Tvrtka koja je privatizirana - nakon toga ili postaje uspjesna ili propada (ili zivotari na rubu, ali ako je tako onda je izvjesno da ce prije ili kasnije propasti). Sta se desava s drzavnom firmom - sve isto s time da je "propada" institut koji za nju ne vrijedi. Jer drzava ce ju spasavati koliko god moze - a to kosta ogromno puno novaca. I u takvoj firmi nema motivacije za ispravak. Nema vlasnika koji je u nju ulozio puno novaca (dakle puno riskira), radnicima uredno odredjeni dan u mjesecu stize placa, sindikati prijete vladi, a javnost je iz ciste empatije na strani radnika. Ali, jedno je empatija, a drugo je razum ili ono sto kaze znanost - i sto je dugorocno isplativije. I na kraju pitanje je koji je od dva modela uopce ekonomski odrziv.

Povijest je svoje vec pokazala...</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>@mrak : thnx ;-)</p>
<p>@tomo : Ne stoje bas stvari koje pises. Kao prvo privatnik ne moze &#8220;iz cistog mira&#8221; opljackati narod - jer s visokim cijenama narod ce se okrenuti konkurenciji. To moze samo u slucaju da se radi o monopolistu  - i sad smo dosli do onog sto bi u stvari trebao biti zadatak drzave: stvoriti zakone i provoditi ih koji ce tvrtkama osigurati normalno poslovanje (npr. antimonopolistickim zakonima). </p>
<p>Dalje - tvrtke koje su privatizirane a koje uspjesno posluju. Ima ih cijela gomila - da ne ponavljam listu koju je mrak vec napisao. O njima se ne prica toliko upravo zato - jer su uspjesne. O onim drzavnim se puno prica jer ili nisu uspjesni (a onda sindikati i radnici stalno ocekuju da im drzava pomaze - to onda nije fer prema konkurenciji) ili su monopolisti (a drzava ne zeli promijeniti situaciju). </p>
<p>Tvrtka koja je privatizirana - nakon toga ili postaje uspjesna ili propada (ili zivotari na rubu, ali ako je tako onda je izvjesno da ce prije ili kasnije propasti). Sta se desava s drzavnom firmom - sve isto s time da je &#8220;propada&#8221; institut koji za nju ne vrijedi. Jer drzava ce ju spasavati koliko god moze - a to kosta ogromno puno novaca. I u takvoj firmi nema motivacije za ispravak. Nema vlasnika koji je u nju ulozio puno novaca (dakle puno riskira), radnicima uredno odredjeni dan u mjesecu stize placa, sindikati prijete vladi, a javnost je iz ciste empatije na strani radnika. Ali, jedno je empatija, a drugo je razum ili ono sto kaze znanost - i sto je dugorocno isplativije. I na kraju pitanje je koji je od dva modela uopce ekonomski odrziv.</p>
<p>Povijest je svoje vec pokazala&#8230;</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: mrak</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-462</link>
		<dc:creator>mrak</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Apr 2006 09:27:50 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-462</guid>
		<description>pa tdr, lura, agrokor, pliva, medika, vindija, podravka su sve privatne tvrtke koje očigledno posluju (da li dobro ili ne je upitno, ali prema van čini se kako posluju uspješno)...

pitanje T-HTa bi se moglo brzo riješiti kada bi se upustili u brzu i radikalnu demontažu njihova položaja; za to zasada ne postoji neka osobita spremnost i to je veliki problem, no to je problem političke prirode i manje je povezan s nekim tržišnim mehanizmima

drugi primjer je upravo INA, jučer sam se vozio gradom praznoga rezervoara i moram stati na benzinskoj stanici i kako sam sa samoborske skrenuo u škorpikovu prošao sam pokraj OMV i Petrolove benzinske stanice. Obje imaju veće cijene od INAe i obje stanice su očekivani prazne.
Moje je pitanje da li možeš u okolini u kojoj je 40% prodaje energenata u rukama privatnih, neovisnih kompanija forsirati svoju tvrtku koja ima značajni tržišni udio da prodaje u ovome slučaju naftu ispod tržišne cijene (jer tu istu naftu po postojoećim zakonskim opterećenjima oni očito ne mogu nabaviti) i na taj način natjerati ove dvije tvrtke u gubitak, a desetine ili stotine samostalnih benzinskih stanica u bankrot?

Država mora stvoriti okvir za poslovanje i mora regulirati tržište ali se ne smije miješati u unutarnje ekonomske odnose, a mi smo još uvijek preduboko u komunizmu da bi se tog ružnog običaja odrekli, iz jednostavnog razloga što ne znamo drugačije.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>pa tdr, lura, agrokor, pliva, medika, vindija, podravka su sve privatne tvrtke koje očigledno posluju (da li dobro ili ne je upitno, ali prema van čini se kako posluju uspješno)&#8230;</p>
<p>pitanje T-HTa bi se moglo brzo riješiti kada bi se upustili u brzu i radikalnu demontažu njihova položaja; za to zasada ne postoji neka osobita spremnost i to je veliki problem, no to je problem političke prirode i manje je povezan s nekim tržišnim mehanizmima</p>
<p>drugi primjer je upravo INA, jučer sam se vozio gradom praznoga rezervoara i moram stati na benzinskoj stanici i kako sam sa samoborske skrenuo u škorpikovu prošao sam pokraj OMV i Petrolove benzinske stanice. Obje imaju veće cijene od INAe i obje stanice su očekivani prazne.<br />
Moje je pitanje da li možeš u okolini u kojoj je 40% prodaje energenata u rukama privatnih, neovisnih kompanija forsirati svoju tvrtku koja ima značajni tržišni udio da prodaje u ovome slučaju naftu ispod tržišne cijene (jer tu istu naftu po postojoećim zakonskim opterećenjima oni očito ne mogu nabaviti) i na taj način natjerati ove dvije tvrtke u gubitak, a desetine ili stotine samostalnih benzinskih stanica u bankrot?</p>
<p>Država mora stvoriti okvir za poslovanje i mora regulirati tržište ali se ne smije miješati u unutarnje ekonomske odnose, a mi smo još uvijek preduboko u komunizmu da bi se tog ružnog običaja odrekli, iz jednostavnog razloga što ne znamo drugačije.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>By: tomo</title>
		<link>http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-461</link>
		<dc:creator>tomo</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Apr 2006 00:48:46 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://mrak.org/2006/04/27/esej-o-pretvorbi-i-privatizaciji/#comment-461</guid>
		<description>Pričala nam profesorica zemljopisa (koju smatram vrlo mudrom osobom) u srednjoj, da u npr. francuskoj ne postoji opće stajalište o tome da li država treba držati velika poduzeća ili ne, nego se neke velike firme (čini mi se da je spominjala avio kompanije između ostalog) privatiziraju i nacionaliziraju svako nekoliko mandata vlade. Znači ovisno o tome tko je na vlasti. Znam da zvuči apsurdno, ali eto.

Što se tiče boljeg gospodarenja, razumijem stajališta mnogih koji raspravljaju, ali ne razumijem čemu ekstremna stajališta, bez prethodne usporedbe.

Ja bih rekao da je država jednako dobar gospodar poduzeća, ako gledamo sa socijalnog aspekta. S ekonomskog definitivno nije. Ali, mislim da ni ne treba biti. Privatni vlasnik će u uvjetima kad nema dovoljno konkurencije opljačkati narod visokim cjenama. Država to uglavnom ne smije, vlada koja želi ponovno na vlast, ne smije. 

Par primjera:

INA. Firma je u državnom vlasništvu i možda ne funkcionira savršeno, ali nije ni u dugovima. Narod ima sreću što je još uvijek državna, jer može izvršiti pritisak na premijera da smanji cijene goriva, i ovaj neovisno o porezima može prisiliti INU da smanji cijene. Ne mogu sagledati sve aspekte i posljedice tog poteza pa ga neću valorizirati, ali u svakom slučaju, za narod, država je ovdje bolji gospodar. Uzmimo za ovaj primjer i GAZPROM. Ta firma je očitovanje moći ruske vlade. Da je skroz privatna, jel bi mogli raditi ovo što rade sad? (ispravite me ako sam fulao)

Drugi primjer, HT. HDZ već godinama isisava gomilu para iz HT-a, pare koje objektivno, nijedna tvrtka u tržišnim uvjetima ne bi mogla zaraditi. DT isisava još više para. Cjene su im totalno nerealne u odnosu na proizvode, što se ne bi moglo desiti da postoji konkurencija. Svakom kućanstvu i uredu mjesečno otmu barem +70kn.
Ovo je primjer koji je između prve i druge opcije. Ni vam ni tam, a narod puši. Između ostalog, ovo je moguće jer nemamo situaciju da javnost smatra HT državnim vlasništvom, pa da traži normalne cijene.

Treći primjer bih prepustio Vama. Vi meni recite koja je kod nas velika tvrtka uspješno privatizirana, i koja pokazuje da je privatnik bolji gazda.

Mislim da se ova priča svodi na nekakav kompromis. Svaka velika tvrtka je specifična, i ne može se, mislim, reći da je ovaj ili onaj bolji gospodar isključivo.

P.S.
Ako se INA privatizira, a to će se desiti, to će biti neka smješna cifra, kao za HT, i Hrvatska će izgubiti vlasništvno i kontrolu nad prirodnim bogatstvima. Za 10 godina prodat će i vodu. U takvoj situaciji je privatnik bolji gospodar? Teško....</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Pričala nam profesorica zemljopisa (koju smatram vrlo mudrom osobom) u srednjoj, da u npr. francuskoj ne postoji opće stajalište o tome da li država treba držati velika poduzeća ili ne, nego se neke velike firme (čini mi se da je spominjala avio kompanije između ostalog) privatiziraju i nacionaliziraju svako nekoliko mandata vlade. Znači ovisno o tome tko je na vlasti. Znam da zvuči apsurdno, ali eto.</p>
<p>Što se tiče boljeg gospodarenja, razumijem stajališta mnogih koji raspravljaju, ali ne razumijem čemu ekstremna stajališta, bez prethodne usporedbe.</p>
<p>Ja bih rekao da je država jednako dobar gospodar poduzeća, ako gledamo sa socijalnog aspekta. S ekonomskog definitivno nije. Ali, mislim da ni ne treba biti. Privatni vlasnik će u uvjetima kad nema dovoljno konkurencije opljačkati narod visokim cjenama. Država to uglavnom ne smije, vlada koja želi ponovno na vlast, ne smije. </p>
<p>Par primjera:</p>
<p>INA. Firma je u državnom vlasništvu i možda ne funkcionira savršeno, ali nije ni u dugovima. Narod ima sreću što je još uvijek državna, jer može izvršiti pritisak na premijera da smanji cijene goriva, i ovaj neovisno o porezima može prisiliti INU da smanji cijene. Ne mogu sagledati sve aspekte i posljedice tog poteza pa ga neću valorizirati, ali u svakom slučaju, za narod, država je ovdje bolji gospodar. Uzmimo za ovaj primjer i GAZPROM. Ta firma je očitovanje moći ruske vlade. Da je skroz privatna, jel bi mogli raditi ovo što rade sad? (ispravite me ako sam fulao)</p>
<p>Drugi primjer, HT. HDZ već godinama isisava gomilu para iz HT-a, pare koje objektivno, nijedna tvrtka u tržišnim uvjetima ne bi mogla zaraditi. DT isisava još više para. Cjene su im totalno nerealne u odnosu na proizvode, što se ne bi moglo desiti da postoji konkurencija. Svakom kućanstvu i uredu mjesečno otmu barem +70kn.<br />
Ovo je primjer koji je između prve i druge opcije. Ni vam ni tam, a narod puši. Između ostalog, ovo je moguće jer nemamo situaciju da javnost smatra HT državnim vlasništvom, pa da traži normalne cijene.</p>
<p>Treći primjer bih prepustio Vama. Vi meni recite koja je kod nas velika tvrtka uspješno privatizirana, i koja pokazuje da je privatnik bolji gazda.</p>
<p>Mislim da se ova priča svodi na nekakav kompromis. Svaka velika tvrtka je specifična, i ne može se, mislim, reći da je ovaj ili onaj bolji gospodar isključivo.</p>
<p>P.S.<br />
Ako se INA privatizira, a to će se desiti, to će biti neka smješna cifra, kao za HT, i Hrvatska će izgubiti vlasništvno i kontrolu nad prirodnim bogatstvima. Za 10 godina prodat će i vodu. U takvoj situaciji je privatnik bolji gospodar? Teško&#8230;.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
</channel>
</rss>
