Comments on: Oslobodite snagu prosječnosti… http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/ Aktualna događanja, mediji, politika, ekonomija, kultura, hrana, muzika, literatura i društvo Tue, 06 Jan 2009 11:29:13 +0000 http://wordpress.org/?v=2.6 By: Potemkinova sela u drugom kvartalu - : Mračni blog http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-8357 Potemkinova sela u drugom kvartalu - : Mračni blog Wed, 27 Dec 2006 08:46:13 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-8357 [...] travanj U travanj smo zakoračili po Potemkinovim Pelješkim mostom, a odmah nakon toga nas je svojim gostovanjem u Nedjeljom u 2 počastio i Ivo Sanader (aka Potemkin) a u revijalnom tonu spomenuo sam i odgovornost i moral na radnom mjestu kao apstraktnu kategoriju. Nedugo nakon toga rsplamsala se virtualna bitka oko kupovine Iskona, a ja sam sredinu mjeseca dočekao u Engleskoj konzumirajući japansko-indijsko-dansku kuhinju. Pričali smo malo i o našim poreznim propisima (osobito onima koji se odnose na reguliranje trošak zaliha), a zapitao sam se da li ima smisla bombardirati Irak ili je to ipak mudrije napraviti recimo tamo negdje u Šangaju? Krajem mjeseca je lansirana i verzija 2.0 Bestselera, koji je jučer proslavio svoj prvi rođendan. A na kraju mjeseca sam napisao i pravi esej o pretvorbi i privatizaciji zastupajući stavove koji niti danas uopće nisu popularni (ali se nikakva promjena nije dogodila da me demantira pa…). [...] [...] travanj U travanj smo zakoračili po Potemkinovim Pelješkim mostom, a odmah nakon toga nas je svojim gostovanjem u Nedjeljom u 2 počastio i Ivo Sanader (aka Potemkin) a u revijalnom tonu spomenuo sam i odgovornost i moral na radnom mjestu kao apstraktnu kategoriju. Nedugo nakon toga rsplamsala se virtualna bitka oko kupovine Iskona, a ja sam sredinu mjeseca dočekao u Engleskoj konzumirajući japansko-indijsko-dansku kuhinju. Pričali smo malo i o našim poreznim propisima (osobito onima koji se odnose na reguliranje trošak zaliha), a zapitao sam se da li ima smisla bombardirati Irak ili je to ipak mudrije napraviti recimo tamo negdje u Šangaju? Krajem mjeseca je lansirana i verzija 2.0 Bestselera, koji je jučer proslavio svoj prvi rođendan. A na kraju mjeseca sam napisao i pravi esej o pretvorbi i privatizaciji zastupajući stavove koji niti danas uopće nisu popularni (ali se nikakva promjena nije dogodila da me demantira pa…). [...]

]]> By: damir, zenica, bih http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-6385 damir, zenica, bih Sat, 18 Nov 2006 14:26:10 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-6385 mislim da trebas u glavi razgraniciti bilans uspjeha i porezni bilans, tj. racunovodstvenu politiku (u skladu sa MRS) i zakon o porezu na dobit. ne da mi se na siroko pisati o tome. pozdrav. mislim da trebas u glavi razgraniciti bilans uspjeha i porezni bilans, tj. racunovodstvenu politiku (u skladu sa MRS) i zakon o porezu na dobit. ne da mi se na siroko pisati o tome.

pozdrav.

]]> By: Ed http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-480 Ed Tue, 02 May 2006 11:11:33 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-480 Poštovanje, dodao bih da bez obzira koliko puta nabavljate artikl po različitim cijenama, prava slika tog artikla u vremenu je krivulja kretanja prosječne nabavne cijene. Ukoliko se ona spušta, znači da artikl nabavljate po sve boljim i boljim uvjetima: naručujete veće količine, imate kraći krok plaćanja, cijene padaju, itd. Tada možete i prema vašim kupcima ići sa manjom cijenom [ili zadržati maržu za sebe ;-)] Što se tiče MRS-a, evo ih ovdje. Obratite pažnju na točku 24. koja kaže da su i FIFO i ponderirane prosječne cijene dozvoljene: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1993/0672.htm Lijep pozdrav, Ed Poštovanje,
dodao bih da bez obzira koliko puta nabavljate artikl po različitim cijenama, prava slika tog artikla u vremenu je krivulja kretanja prosječne nabavne cijene. Ukoliko se ona spušta, znači da artikl nabavljate po sve boljim i boljim uvjetima: naručujete veće količine, imate kraći krok plaćanja, cijene padaju, itd. Tada možete i prema vašim kupcima ići sa manjom cijenom [ili zadržati maržu za sebe ;-)]

Što se tiče MRS-a, evo ih ovdje. Obratite pažnju na točku 24. koja kaže da su i FIFO i ponderirane prosječne cijene dozvoljene:
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1993/0672.htm

Lijep pozdrav,
Ed

]]> By: mrak http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-473 mrak Mon, 01 May 2006 23:35:01 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-473 thanks na sjajnom objašnjenju; u mom konkretnom slučaju mi radimo s robom koja rapidno mijenja cijenu, i prosječna cijena nam radi probleme, osobito ako se uzme u obzir da identični artikl možemo kod jednog dobavljača kupiti na tri međusobno različita načina, plus još neke posebne kombinacije - pa stoga prosječna cijena (barem meni) radi velike probleme, no činjenica je da i FIFO ima svoju problematiku (čega, eto, do ovog komentar, nisam bio svjestan) thanks na sjajnom objašnjenju; u mom konkretnom slučaju mi radimo s robom koja rapidno mijenja cijenu, i prosječna cijena nam radi probleme, osobito ako se uzme u obzir da identični artikl možemo kod jednog dobavljača kupiti na tri međusobno različita načina, plus još neke posebne kombinacije - pa stoga prosječna cijena (barem meni) radi velike probleme, no činjenica je da i FIFO ima svoju problematiku (čega, eto, do ovog komentar, nisam bio svjestan)

]]> By: Ed http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-472 Ed Mon, 01 May 2006 18:44:42 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-472 Poštovanje, ptosječna cijena i je fair vrijednost. Primjer koji navodite su granični slučajevi. Bez obzira, na skladištu imate dva komada čije je UKUPNA vrijednost 101kn. Cijena po kojoj prodajete NE MORA imati nikakvu vezu niti sa 1kn niti sa 100kn. FIFO, LIFO i "Lot tracking" (treća metoda kod koje se na izlazu bira sa kojeg ulaznog lota skida količina). su isključivo LOGISTIČKE metode. Imaju smisla za lijekove, robu sa definiranim rokovima trajanja i sl., ali se svaka od njih mora primjenjivati i u praksi: kada vi programom označite da skidate BAŠ TAJ ARTIKL (po 1kn) koji je ušao BAŠ TOM PRIMKOM sa BAŠ TIM SERIJSKIM BROJEM, skladištar mora to i napraviti. Za lijekove to ima smisla jer se skida (recimo) onaj koji ima najkraći rok trajanja. Ali za (recimo) monitore je besmislen, jer bi skladištar morao pronaći onu kutiju sa dna ispod 200 drugih monitora. Ako kažete da nema veze i da uzima bilo koji po redu, onda je i FIFO besmislen. Vaš primjer je u praksi jako rijedak. U uređenom sustavu prodaje (sa cjenicima i sl.) u trenutku prodaje se može i mora razmišljati samo o tome da imate 2 komada koja vrijede 101kn. Zamislimo da imate dva prodavača koji nude taj artikl. Kako bi se oni trebali ponašati? Onaj koji prvi otvori taj artikl može nuditi sve cijene (od 2 kn na više). Onaj drugi na žalost ne može prodati artikl jer niko ne želi kupiti po 101kn. Dalje, na koji nači formirate prodajne cijene? Ako ih formirate kao postotak od nabavne cijene, onda to jedino može biti prosječna nabavna cijena. Ako ih formirate u devizi, periodično sinkronizirate kunske cijene i pratite da li ste i dalje u plusu, opet morate raditi sa prosječnom nabavnom cijenom. Evo vam još jedan zgodan primjer: izdate prvi artikl na revers. Za 2 kn. Nakon nekog vremena stranka vam vrati taj artikl. Zatim ga kupi od vas. Ako koristite FIFO vi ćete stranci izdati onaj od 100 kn i otići u minus 98kn. Jasno Vam je zašto: izdavanjem prvog artikla na revers, onaj drugi od 100kn je došao na red za isporuku. Vraćanjem reversa artikl koji ste izdali postaje zadnji. Izdavanjem otpremnice po FIFO metode se skida onaj od 100 kn. Ako skladište vodite FIFO ili LIFO metodama onda vam inventure postaju noćna mora: morate prebrojati koliko je artikala sa svake stavke, svake primke još preostalo na skladištu. Pod "primkama" mislim i na povrate od kupca, zaduženja skladišta, storno otpremnica itd. Znam da sam napisao malo duži komentar, ali mislim da je jedino prosječna nabavnba cijena "fair". Na kraju krajeva, ako baš želite (što sam i imao slučaj u praksi sa bagerima) uvijek možete otvoriti novi artikl unutar iste grupe/klase (radi analiza) Lijep pozdrav, Ed Poštovanje,
ptosječna cijena i je fair vrijednost. Primjer koji navodite su granični slučajevi. Bez obzira, na skladištu imate dva komada čije je UKUPNA vrijednost 101kn. Cijena po kojoj prodajete NE MORA imati nikakvu vezu niti sa 1kn niti sa 100kn. FIFO, LIFO i “Lot tracking” (treća metoda kod koje se na izlazu bira sa kojeg ulaznog lota skida količina). su isključivo LOGISTIČKE metode. Imaju smisla za lijekove, robu sa definiranim rokovima trajanja i sl., ali se svaka od njih mora primjenjivati i u praksi: kada vi programom označite da skidate BAŠ TAJ ARTIKL (po 1kn) koji je ušao BAŠ TOM PRIMKOM sa BAŠ TIM SERIJSKIM BROJEM, skladištar mora to i napraviti. Za lijekove to ima smisla jer se skida (recimo) onaj koji ima najkraći rok trajanja. Ali za (recimo) monitore je besmislen, jer bi skladištar morao pronaći onu kutiju sa dna ispod 200 drugih monitora. Ako kažete da nema veze i da uzima bilo koji po redu, onda je i FIFO besmislen.
Vaš primjer je u praksi jako rijedak. U uređenom sustavu prodaje (sa cjenicima i sl.) u trenutku prodaje se može i mora razmišljati samo o tome da imate 2 komada koja vrijede 101kn. Zamislimo da imate dva prodavača koji nude taj artikl. Kako bi se oni trebali ponašati? Onaj koji prvi otvori taj artikl može nuditi sve cijene (od 2 kn na više). Onaj drugi na žalost ne može prodati artikl jer niko ne želi kupiti po 101kn. Dalje, na koji nači formirate prodajne cijene? Ako ih formirate kao postotak od nabavne cijene, onda to jedino može biti prosječna nabavna cijena. Ako ih formirate u devizi, periodično sinkronizirate kunske cijene i pratite da li ste i dalje u plusu, opet morate raditi sa prosječnom nabavnom cijenom.

Evo vam još jedan zgodan primjer: izdate prvi artikl na revers. Za 2 kn. Nakon nekog vremena stranka vam vrati taj artikl. Zatim ga kupi od vas. Ako koristite FIFO vi ćete stranci izdati onaj od 100 kn i otići u minus 98kn. Jasno Vam je zašto: izdavanjem prvog artikla na revers, onaj drugi od 100kn je došao na red za isporuku. Vraćanjem reversa artikl koji ste izdali postaje zadnji. Izdavanjem otpremnice po FIFO metode se skida onaj od 100 kn.

Ako skladište vodite FIFO ili LIFO metodama onda vam inventure postaju noćna mora: morate prebrojati koliko je artikala sa svake stavke, svake primke još preostalo na skladištu. Pod “primkama” mislim i na povrate od kupca, zaduženja skladišta, storno otpremnica itd.

Znam da sam napisao malo duži komentar, ali mislim da je jedino prosječna nabavnba cijena “fair”.

Na kraju krajeva, ako baš želite (što sam i imao slučaj u praksi sa bagerima) uvijek možete otvoriti novi artikl unutar iste grupe/klase (radi analiza)

Lijep pozdrav,
Ed

]]> By: neutrino http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-424 neutrino Tue, 25 Apr 2006 18:03:15 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-424 Pa kako rekoh, u stabilnim uvjetima bi takvo sto trebalo biti nevazno. Naime, ako si u jednom poslovnom razdoblju i prikazao gubitak (pa nisi platio ili si platio manji porez), u drugom si razdoblju morao prijaviti veci profit pa ti se nekako iskompenziralo (gledano izolirano i u visegodisnjem razdoblju, naravno. Hocu reci, na rok duzi od jedne godine uopce ne mora biti vazno koju si metodu koristio. Za nestabilne sustave se slazem - tu trebaju biti drugacija rjesenja. Ali zar nije takvo jedno (fleksibilno) rjesenje kod amortiziranja racunalne opreme? Ako se ne varam ona je imala, a ne znam ima li jos uvijek - bitno vecu stopu upravo jer je izuzetak od ostalih osnovnih sredstava Pa kako rekoh, u stabilnim uvjetima bi takvo sto trebalo biti nevazno. Naime, ako si u jednom poslovnom razdoblju i prikazao gubitak (pa nisi platio ili si platio manji porez), u drugom si razdoblju morao prijaviti veci profit pa ti se nekako iskompenziralo (gledano izolirano i u visegodisnjem razdoblju, naravno.

Hocu reci, na rok duzi od jedne godine uopce ne mora biti vazno koju si metodu koristio.

Za nestabilne sustave se slazem - tu trebaju biti drugacija rjesenja.

Ali zar nije takvo jedno (fleksibilno) rjesenje kod amortiziranja racunalne opreme? Ako se ne varam ona je imala, a ne znam ima li jos uvijek - bitno vecu stopu upravo jer je izuzetak od ostalih osnovnih sredstava

]]> By: zigzig http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-409 zigzig Fri, 21 Apr 2006 14:14:31 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-409 BTW, nakon sto sam procitao o avanturama s e-PDV-om i odgvora podrske nakon 2 mjeseca, najava o elektronickim dokumentima mi se cini smijesnom: http://tinyurl.com/np8rf BTW, nakon sto sam procitao o avanturama s e-PDV-om i odgvora podrske nakon 2 mjeseca, najava o elektronickim dokumentima mi se cini smijesnom: http://tinyurl.com/np8rf

]]> By: mrak http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-408 mrak Thu, 20 Apr 2006 22:12:55 +0000 http://mrak.org/2006/04/18/metode-vrednovanja-zalihe/#comment-408 @kaza: ma sve je to točno, no što ako tu promjenu napraviš na prijelazu između računovodstvenih razdoblja (primjerice na prijelazu godine) - to je onda metoda kojom možeš utjecati na financijski rezultat tvrtke to ti je isto kao i pravilo za amortizaciju koje su sada postrožili do maksimuma (i daleko strože nego što to MRSovi ili GAAP dopuštaju) a samo zato kako bi natjerali firme da plaćaju veliki porez na dobit; sjeti se ove rečenice kada kroz koji tjedan sretno i veselo najave kako je dobit u 2005 narasla dramatično u odnosu na 2004 (a to neće biti rezultat sjajnog gospodarstva nego promjene pravila igre oko amortizacije) p.s. tražio sam u međuvremenu gdje piše da mora biti prosječno i nisam našao, budem nazvao revizora da mi kaže gdje je to točno @kaza: ma sve je to točno, no što ako tu promjenu napraviš na prijelazu između računovodstvenih razdoblja (primjerice na prijelazu godine) - to je onda metoda kojom možeš utjecati na financijski rezultat tvrtke

to ti je isto kao i pravilo za amortizaciju koje su sada postrožili do maksimuma (i daleko strože nego što to MRSovi ili GAAP dopuštaju) a samo zato kako bi natjerali firme da plaćaju veliki porez na dobit; sjeti se ove rečenice kada kroz koji tjedan sretno i veselo najave kako je dobit u 2005 narasla dramatično u odnosu na 2004 (a to neće biti rezultat sjajnog gospodarstva nego promjene pravila igre oko amortizacije)

p.s. tražio sam u međuvremenu gdje piše da mora biti prosječno i nisam našao, budem nazvao revizora da mi kaže gdje je to točno

]]>